F05 Delirij: Simptomi, Dijagnoza i Liječenje
F05 Delirij: Simptomi, Dijagnoza i Liječenje
Delirij (F05) koji nije uzrokovan alkoholom ili psihoaktivnim tvarima ozbiljno je stanje koje se javlja zbog naglog poremećaja u funkciji mozga. Delirij se često pojavljuje u bolesnika s akutnim medicinskim stanjima, uključujući infekcije, metaboličke poremećaje, traume ili operacije. Ovo stanje karakterizira zbunjenost, dezorijentacija i promjene u pažnji, svijesti i kognitivnim funkcijama. Pravovremena dijagnoza i liječenje ključni su za smanjenje posljedica delirija.Simptomi Delirija
Simptomi delirija često se javljaju naglo, a mogu se značajno mijenjati tijekom dana. Pacijenti s delirijem mogu iskusiti sljedeće simptome:- Zbunjenost i dezorijentacija – Pacijenti postaju nesposobni prepoznati gdje se nalaze, tko su ili koji je dan.
- Oštećenje pažnje i koncentracije – Teškoće u održavanju pažnje i usmjerenosti, često prelaze s jedne misli na drugu bez logičkog slijeda.
- Promjene u percepciji – Pacijenti mogu doživljavati halucinacije (vidne ili slušne) i deluzije (lažna uvjerenja).
- Nagli poremećaji u ponašanju – Nemir, razdražljivost, agresivnost ili pasivnost.
- Poremećaji spavanja – Inverzija ciklusa spavanja i budnosti, gdje su pacijenti budni noću, a pospani tijekom dana.
- Emocionalna nestabilnost – Nagli prijelazi iz apatije u anksioznost ili uzbuđenost, često bez očitog uzroka.
Uzroci Delirija
Delirij koji nije uzrokovan psihoaktivnim tvarima može biti posljedica različitih medicinskih stanja, uključujući:- Infekcije – Bakterijske ili virusne infekcije, poput upale pluća, urinarnih infekcija ili sepsi, često su uzroci delirija, osobito kod starijih osoba.
- Metabolički poremećaji – Neravnoteža elektrolita, hipoglikemija ili dehidracija mogu uzrokovati promjene u funkciji mozga.
- Traume ili kirurški zahvati – Postoperativni delirij često se javlja nakon velikih operacija, osobito kod starijih pacijenata.
- Neurološki poremećaji – Moždani udar, tumori mozga ili neurodegenerativne bolesti mogu dovesti do razvoja delirija.
- Lijekovi – Neki lijekovi, uključujući antikolinergike, benzodiazepine ili opioide, mogu izazvati delirij kod osjetljivih pacijenata.
Dijagnoza Delirija
Dijagnoza delirija temelji se na prepoznavanju simptoma i isključivanju drugih mogućih uzroka zbunjenosti. Ključni koraci u dijagnostičkom procesu uključuju:- Klinička procjena – Liječnici procjenjuju promjene u svijesti i ponašanju pacijenta te prikupljaju informacije o početku i razvoju simptoma.
- Neuropsihološki testovi – Testovi poput Mini-Mental State Examination (MMSE) koriste se za procjenu kognitivnih funkcija, uključujući pažnju, pamćenje i orijentaciju.
- Laboratorijski testovi – Krvne pretrage koriste se za otkrivanje infekcija, metaboličkih poremećaja ili neravnoteže elektrolita koji bi mogli uzrokovati delirij.
- Slikovne pretrage mozga – MRI ili CT skenovi mogu pomoći u otkrivanju neuroloških poremećaja poput moždanog udara ili tumora.
- Pregled lijekova – Liječnici procjenjuju pacijentove lijekove kako bi utvrdili mogu li neki od njih izazvati delirij.
Liječenje Delirija
Liječenje delirija usmjereno je na otklanjanje osnovnog uzroka i ublažavanje simptoma. Pravodobna intervencija može značajno poboljšati prognozu pacijenta. Mogućnosti liječenja uključuju:- Liječenje osnovne bolesti – Ako je delirij uzrokovan infekcijom, dehidracijom ili metaboličkim poremećajem, liječenje će biti usmjereno na otklanjanje tih stanja. Primjena antibiotika, korekcija elektrolitske neravnoteže ili hidratacija može pomoći u stabilizaciji stanja pacijenta.
- Podrška u okolišu – Održavanje mirne i poznate okoline može pomoći u smanjenju zbunjenosti. Pacijentu se treba omogućiti dobar san, smanjenje buke i izloženost dnevnom svjetlu kako bi se regulirao ciklus spavanja i budnosti.
- Lijekovi za kontrolu simptoma – U nekim slučajevima, mogu se koristiti lijekovi poput antipsihotika (haloperidol) za smanjenje teških simptoma delirija, poput halucinacija i nemira. Ovi lijekovi koriste se samo privremeno i uz oprez.
- Psihološka podrška – Važno je pružiti emocionalnu podršku pacijentu i njegovoj obitelji kako bi se smanjila anksioznost i strah uzrokovan delirijem.