F33.1 Povratni Depresivni Poremećaj
F33.1 Povratni Depresivni Poremećaj: Srednje Teška Epizoda i Učinkovito Liječenje

F33.1 Povratni Depresivni Poremećaj, Srednje Teška Epizoda: Simptomi i Psihijatrijsko Liječenje

Povratni depresivni poremećaj s oznakom F33.1 odnosi se na stanje gdje osoba doživljava ponovljene epizode depresije, pri čemu trenutna epizoda spada u kategoriju srednje teške. Ova epizoda ima ozbiljnije simptome od blage depresije, ali ne doseže intenzitet teške depresivne epizode. Iako može otežati svakodnevno funkcioniranje, srednje teška depresija je vrlo izlječiva uz pravovremeno i pravilno liječenje.

Simptomi Srednje Teške Depresivne Epizode

Osobe koje doživljavaju srednje tešku depresivnu epizodu mogu pokazivati sljedeće simptome:
  • Produženi osjećaj tuge ili praznine – Osjećaj potištenosti koji traje većinu dana, gotovo svakodnevno.
  • Gubitak interesa za aktivnosti – Nedostatak interesa ili užitka u većini aktivnosti, uključujući one koje su prethodno bile izvor zadovoljstva.
  • Smanjena energija – Znatno smanjenje energije i pojačan umor, često bez vidljivog razloga.
  • Poremećaji spavanja – Problemi sa spavanjem, uključujući nesanicu ili prekomjerno spavanje.
  • Smanjen ili povećan apetit – Značajne promjene u težini zbog promjena u apetitu.
  • Osjećaj krivnje ili bezvrijednosti – Osoba može imati neutemeljene osjećaje krivnje, nisko samopoštovanje i osjećaj bezvrijednosti.
  • Poteškoće s koncentracijom – Problemi s fokusiranjem i donošenjem odluka.
  • Misli o smrti – Iako možda ne postoji konkretan plan samoubojstva, osoba može imati česte misli o smrti ili samoozljeđivanju.
Ovi simptomi znatno otežavaju svakodnevni život, čineći posao, socijalne interakcije i brigu o sebi teškim izazovima.

Dijagnoza F33.1 Povratnog Depresivnog Poremećaja

Psihijatar dijagnosticira srednje tešku depresivnu epizodu na temelju anamneze, trajanja simptoma i njihove ozbiljnosti. Ključ za dijagnozu F33.1 je postojanje povratnih depresivnih epizoda, uz trenutnu srednje tešku epizodu koja značajno ometa svakodnevno funkcioniranje, ali nije popraćena psihotičnim simptomima.

Liječenje Srednje Teške Depresivne Epizode

Liječenje povratnog depresivnog poremećaja s trenutnom srednje teškom epizodom obično uključuje kombinaciju lijekova i psihoterapije. Uvođenjem pravovremene terapije, većina pacijenata doživljava značajno poboljšanje.

1. Farmakoterapija (Lijekovi)

  • Antidepresivi – Lijekovi kao što su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) ili inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI) često su prvi izbor u liječenju depresije.
  • Stabilizatori raspoloženja – Ponekad se koriste u slučajevima povratnih epizoda kako bi se spriječile ekstremne promjene raspoloženja.
Liječenje antidepresivima može trajati od nekoliko mjeseci do godine dana, ovisno o odgovoru na terapiju i težini simptoma.

2. Psihoterapija

  • Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) – KBT pomaže pacijentima da prepoznaju negativne misli i obrasce ponašanja te ih zamijene pozitivnijim i funkcionalnijim načinima razmišljanja.
  • Interpersonalna terapija (IPT) – Fokusira se na odnose i rješavanje sukoba koji mogu biti povezani s depresivnim simptomima.
Psihoterapija u kombinaciji s lijekovima pokazala je visok stupanj učinkovitosti u liječenju srednje teške depresivne epizode.

3. Promjene u Životnom Stilu

  • Redovita fizička aktivnost – Tjelesna aktivnost može značajno poboljšati raspoloženje i smanjiti simptome depresije.
  • Zdrava prehrana – Prehrana bogata hranjivim tvarima može poboljšati opće mentalno zdravlje.
  • Tehnike opuštanja – Meditacija, mindfulness i joga mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti.

4. Socijalna Podrška

Podrška obitelji, prijatelja i grupa za samopomoć može igrati ključnu ulogu u oporavku od srednje teške depresivne epizode. Razgovor s bliskim osobama može pomoći u ublažavanju osjećaja izoliranosti i osnažiti osobu na putu oporavka.

Prevencija Budućih Epizoda

Povratni depresivni poremećaj zahtijeva dugoročnu strategiju prevencije kako bi se smanjio rizik od budućih epizoda. Neki od preventivnih koraka uključuju:
  • Nastavak psihoterapije – Čak i nakon što se simptomi povuku, redovita psihoterapija može pomoći u održavanju stabilnosti.
  • Pravovremeni odgovor na simptome – Uočavanje ranih znakova depresije i brzo reagiranje na njih može spriječiti razvoj teže epizode.
  • Zdrave navike – Održavanje zdravih životnih navika, poput redovite fizičke aktivnosti i uravnotežene prehrane, može značajno smanjiti rizik od ponovne depresije.

Zaključak

F33.1 povratni depresivni poremećaj, sadašnja epizoda srednje teška, stanje je koje zahtijeva kombinaciju terapija za uspješan oporavak. Simptomi poput smanjenog raspoloženja, umora i smanjenog interesa za aktivnosti mogu značajno utjecati na kvalitetu života. Pravovremeno liječenje antidepresivima, psihoterapija i zdrave životne navike ključ su za uspješan oporavak i smanjenje rizika od budućih epizoda depresije.  

Dalibor Katić


Naslovnica


   

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)