F33.3 Povratni Depresivni Poremećaj: Teška Epizoda s Psihotičnim Simptomima - Dijagnoza i Liječenje
F33.3 Povratni Depresivni Poremećaj: Sadašnja Teška Epizoda s Psihotičnim Simptomima – Simptomi, Dijagnoza i Liječenje
Povratni depresivni poremećaj (F33.3) odnosi se na ponovljene epizode depresije, gdje je sadašnja epizoda teška i popraćena psihotičnim simptomima. Ovaj tip depresije često ima izražene i opasne manifestacije koje zahtijevaju hitno i intenzivno liječenje.Simptomi Teške Depresivne Epizode s Psihotičnim Simptomima
Teška depresivna epizoda s psihotičnim simptomima karakterizira kombinaciju klasičnih depresivnih simptoma i psihotičnih manifestacija. Neki od uobičajenih simptoma uključuju:- Duboka tuga – Osoba se osjeća ekstremno tužno, prazno i beznadno veći dio dana.
- Izolacija i gubitak interesa – Potpuni gubitak interesa za aktivnosti koje su prije bile ugodne.
- Fizička iscrpljenost – Osjećaj umora i iscrpljenosti, čak i bez fizičkog napora.
- Psihotični simptomi – Halucinacije (čuju ili vide stvari koje ne postoje) i deluzije (lažna vjerovanja, poput osjećaja proganjanja ili krivnje).
- Osjećaj krivnje i bezvrijednosti – Intenzivan osjećaj krivnje ili vjerovanje da su odgovorni za nesreće drugih.
- Samoubilačke misli – Povećan rizik od suicidalnih misli ili ponašanja.
Dijagnoza Povratnog Depresivnog Poremećaja s Psihotičnim Simptomima
Dijagnoza povratnog depresivnog poremećaja sa psihotičnim simptomima zahtijeva pažljivu procjenu psihijatra. Psihijatar će procijeniti povijest prethodnih depresivnih epizoda te identificirati prisutnost psihotičnih simptoma, poput halucinacija i deluzija.Liječenje Teške Depresivne Epizode s Psihotičnim Simptomima
Liječenje F33.3 teške depresivne epizode s psihotičnim simptomima kombinira farmakoterapiju, psihoterapiju i, u nekim slučajevima, hospitalizaciju radi zaštite pacijenta.1. Farmakoterapija
Lijekovi igraju ključnu ulogu u liječenju teških epizoda sa psihotičnim simptomima:- Antidepresivi – Koriste se za ublažavanje depresivnih simptoma. Lijekovi iz klase SSRI (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) ili SNRI (inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina) često su prva linija terapije.
- Antipsihotici – Koriste se za liječenje psihotičnih simptoma. Atipični antipsihotici, poput olanzapina ili risperidona, pomažu u smanjenju halucinacija i deluzija.
- Stabilizatori raspoloženja – U slučajevima kada postoji rizik od maničnih epizoda, stabilizatori poput litija mogu biti uključeni u terapiju.
2. Psihoterapija
Psihoterapija je ključan dio oporavka, osobito nakon stabilizacije simptoma lijekovima:- Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) – Pomaže pacijentima da prepoznaju negativne obrasce razmišljanja i zamijene ih realnijim i zdravijim mislima. KBT se također koristi za smanjenje suicidalnih misli.
- Interpersonalna terapija (IPT) – Fokusira se na poboljšanje međuljudskih odnosa i smanjenje stresa koji može potaknuti depresivne epizode.
- Psihoedukacija – Pomaže pacijentima i njihovim obiteljima da razumiju poremećaj i nauče kako prepoznati rane znakove recidiva.
3. Hospitalizacija i Intenzivna Njega
U slučajevima kada su psihotični simptomi izraženi ili postoji ozbiljan rizik od samoozljeđivanja, može biti potrebna hospitalizacija. U bolničkom okruženju pacijent dobiva stalni nadzor, intenzivnu terapiju i odgovarajuće lijekove kako bi se stabiliziralo stanje.4. Promjene u Načinu Života
- Redovita fizička aktivnost – Tjelovježba je dokazano korisna za poboljšanje raspoloženja i smanjenje simptoma depresije.
- Zdrava prehrana – Uravnotežena prehrana može pomoći u održavanju stabilnog raspoloženja i energije.
- Podrška okoline – Obitelj i prijatelji trebaju biti uključeni u liječenje kako bi pružili emocionalnu potporu i pomogli osobi kroz teške trenutke.