F33 Povratni Depresivni Poremećaj: Simptomi, Dijagnoza i Učinkovito Liječenje
F33 Povratni Depresivni Poremećaj: Kako Prepoznati, Dijagnosticirati i Liječiti Ponavljajuće Depresivne Epizode
Povratni depresivni poremećaj (F33) karakterizira ponavljanje depresivnih epizoda koje mogu varirati od blage do teške. Osobe s ovim poremećajem prolaze kroz razdoblja depresije koja mogu trajati tjednima, mjesecima, pa čak i godinama, dok između epizoda mogu biti u remisiji. Pravovremena dijagnoza i odgovarajuće liječenje ključevi su za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života oboljelih.Simptomi Povratnog Depresivnog Poremećaja
Simptomi ovog poremećaja vrlo su slični onima kod jednokratnih depresivnih epizoda, ali s naglaskom na njihovu učestalost i ponavljanje. Glavni simptomi uključuju:- Trajni osjećaj tuge – Intenzivni osjećaji bespomoćnosti, beznađa i praznine.
- Gubitak interesa i zadovoljstva – Nedostatak motivacije i interesa za aktivnosti koje su prije bile ugodne.
- Umor i manjak energije – Osobe se mogu osjećati iscrpljeno čak i nakon dovoljno odmora.
- Poremećaji spavanja – Poteškoće s uspavljivanjem ili buđenjem, ili prekomjerno spavanje.
- Promjene apetita – Smanjen apetit ili prejedanje, što može dovesti do značajnih promjena u težini.
- Problemi s koncentracijom – Poteškoće s fokusiranjem, donošenjem odluka i pamćenjem informacija.
- Osjećaj krivnje – Neopravdani osjećaji krivnje ili osjećaj bezvrijednosti.
- Misli o smrti ili samoubojstvu – Kod težih oblika depresije mogu se javiti misli o samoozljeđivanju ili suicidu.
Dijagnoza Povratnog Depresivnog Poremećaja
Dijagnoza povratnog depresivnog poremećaja postavlja se kada osoba doživi najmanje dvije depresivne epizode koje traju najmanje dva tjedna, a između epizoda dolazi do djelomične ili potpune remisije. Psihijatri koriste dijagnostičke kriterije iz ICD-10 klasifikacije kako bi postavili točnu dijagnozu.Vrste Povratnog Depresivnog Poremećaja
Postoje različiti stupnjevi ozbiljnosti povratnog depresivnog poremećaja:- Blagi oblik (F33.0) – Simptomi su prisutni, ali ne onemogućuju svakodnevno funkcioniranje.
- Umjereni oblik (F33.1) – Simptomi ozbiljno utječu na svakodnevni život, ali pacijent i dalje može obavljati osnovne aktivnosti.
- Teški oblik bez psihotičnih simptoma (F33.2) – Simptomi su intenzivni i ometaju svakodnevno funkcioniranje.
- Teški oblik s psihotičnim simptomima (F33.3) – Osim depresivnih simptoma, pacijent može imati halucinacije, deluzije ili druge psihotične simptome.
Liječenje Povratnog Depresivnog Poremećaja
Kombinacija terapija i lijekova ključna je za dugoročno liječenje povratnog depresivnog poremećaja. Cilj liječenja je smanjenje učestalosti i težine epizoda, kao i sprječavanje recidiva.1. Lijekovi
- Antidepresivi – Najčešće korišteni lijekovi su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI) te triciklički antidepresivi (TCA). Ovi lijekovi pomažu u balansiranju kemikalija u mozgu koje utječu na raspoloženje.
- Stabilizatori raspoloženja – Ovi lijekovi mogu se koristiti kako bi se spriječile promjene raspoloženja, posebno u slučajevima kada postoji povećan rizik od razvoja bipolarnog poremećaja.
- Antipsihotici – Kod teških oblika s psihotičnim simptomima, antipsihotici se mogu koristiti kako bi se smanjili psihotični simptomi.
2. Psihoterapija
- Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) – KBT je učinkovita metoda u liječenju depresije jer pomaže pacijentima da prepoznaju negativne obrasce razmišljanja i promijene ih u pozitivne.
- Interpersonalna terapija (IPT) – Fokusira se na poboljšanje međuljudskih odnosa i rješavanje problema koji mogu pridonijeti depresivnim epizodama.
- Psihodinamička terapija – Ova terapija istražuje dublje emocionalne konflikte koji mogu izazvati povratak depresije.
3. Promjene u Životnom Stilu
Neke promjene u svakodnevnim navikama mogu smanjiti rizik od povratka depresije i pomoći u upravljanju simptomima:- Redovita tjelovježba – Fizička aktivnost povećava razinu endorfina, što poboljšava raspoloženje.
- Zdrava prehrana – Uravnotežena prehrana pomaže u održavanju stabilne razine energije i poboljšava mentalno zdravlje.
- Upravljanje stresom – Tehnike opuštanja, poput meditacije i dubokog disanja, mogu pomoći u smanjenju svakodnevnog stresa.
- Društvena podrška – Povezanost s prijateljima i obitelji može značajno pomoći u održavanju emocionalne stabilnosti.