Neorganska Hipersomnija (F51.1)
Neorganska Hipersomnija (F51.1): Uzroci, Simptomi i Učinkovito Liječenje Pretjeranog Spavanja

Što je Neorganska Hipersomnija (F51.1)?

Neorganska hipersomnija (F51.1) je poremećaj spavanja karakteriziran pretjeranom pospanošću tijekom dana ili produženim noćnim snom, bez fizičkih uzroka. Ovaj poremećaj najčešće proizlazi iz psiholoških ili emocionalnih problema poput depresije, stresa ili traumatskih iskustava. Hipersomnija može ozbiljno utjecati na svakodnevno funkcioniranje, radnu učinkovitost i društveni život.

Uzroci Neorganske Hipersomnije

Neorganska hipersomnija može biti uzrokovana različitim psihološkim faktorima:
  • Depresija: Ljudi s depresijom često pate od pretjerane pospanosti i osjećaja umora, čak i nakon dugotrajnog spavanja.
  • Stres: Dugotrajni stres može dovesti do poremećaja spavanja, uključujući hipersomniju.
  • Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP): Osobe koje su prošle kroz traumatske događaje mogu razviti hipersomniju kao reakciju na emocionalni stres.
  • Psihološki poremećaji: Ostala stanja poput anksioznosti, bipolarnog poremećaja i psihotičnih epizoda također mogu dovesti do prekomjernog spavanja.

Simptomi Neorganske Hipersomnije

Simptomi hipersomnije uključuju:
  • Prekomjerna pospanost tijekom dana: Bez obzira na kvalitetu noćnog sna, osoba se osjeća umorno i pospano tijekom dana.
  • Produženi noćni san: Osobe s hipersomnijom mogu spavati duže od 10 sati noću, a unatoč tome se osjećaju nenaspavano.
  • Teškoće s buđenjem: Osobe s ovim poremećajem često imaju problema s ustajanjem ujutro, čak i uz alarme i druge stimulacije.
  • Kratke epizode sna tijekom dana: Osobe mogu zaspati tijekom svakodnevnih aktivnosti poput gledanja televizije, čitanja ili čak vožnje.

Posljedice Neorganske Hipersomnije

Ako se ne liječi, neorganska hipersomnija može ozbiljno utjecati na kvalitetu života:
  • Smanjena produktivnost: Pretjerana pospanost otežava koncentraciju i smanjuje radnu učinkovitost.
  • Društvena izolacija: Stalni umor može dovesti do povlačenja iz društvenih aktivnosti i smanjene motivacije za održavanje odnosa.
  • Emocionalne poteškoće: Povećana pospanost može pogoršati depresiju, anksioznost i druge psihološke probleme.

Dijagnoza Neorganske Hipersomnije

Dijagnoza neorganske hipersomnije temelji se na simptomima koje osoba prijavi, kao i na isključivanju fizičkih uzroka poput apneje ili poremećaja rada štitnjače. Liječnik može preporučiti vođenje dnevnika spavanja ili provesti polisomnografiju kako bi se dobili detaljni podaci o obrascima spavanja.

Liječenje Neorganske Hipersomnije

1. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

KBT je najčešći pristup u liječenju hipersomnije. Fokusira se na promjenu negativnih obrazaca razmišljanja i ponašanja koji mogu pogoršati simptome. KBT pomaže pacijentima identificirati emocionalne i psihološke uzroke hipersomnije te razviti zdravije navike spavanja.

2. Higijena spavanja

Unapređenje higijene spavanja ključan je korak u liječenju hipersomnije. To uključuje:
  • Redovito odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svaki dan.
  • Izbjegavanje dremki tijekom dana.
  • Stvaranje mirnog okruženja u spavaćoj sobi.
  • Izbjegavanje teških obroka i kofeina prije spavanja.

3. Lijekovi

Liječnici ponekad propisuju lijekove koji stimuliraju budnost i pomažu smanjiti pospanost tijekom dana. Lijekovi poput modafinila ili amfetamina mogu biti korisni u kratkoročnom liječenju, no uz nadzor stručnjaka kako bi se izbjegle nuspojave.

4. Rješavanje osnovnih psiholoških problema

Ako je hipersomnija povezana s depresijom, PTSP-om ili drugim psihološkim poremećajima, ključno je rješavati osnovni uzrok. Terapija, lijekovi i podrška mentalnom zdravlju mogu pomoći u poboljšanju općeg stanja i smanjenju simptoma hipersomnije.

Prevencija Neorganske Hipersomnije

  • Redovit san: Održavanje dosljednog rasporeda spavanja ključan je za sprječavanje poremećaja spavanja.
  • Upravljanje stresom: Tehnike opuštanja poput meditacije, vježbi disanja i joga mogu pomoći u smanjenju stresa koji može pogoršati hipersomniju.
  • Fizička aktivnost: Redovita tjelovježba može poboljšati kvalitetu sna i pomoći u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti.
  • Izbjegavanje alkohola i droga: Upotreba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci može negativno utjecati na obrasce spavanja i pridonijeti hipersomniji.

Zaključak

Neorganska hipersomnija (F51.1) ozbiljan je poremećaj spavanja koji može utjecati na kvalitetu života, no uz pravovremeno dijagnosticiranje i adekvatno liječenje, moguće je postići značajno poboljšanje. Kognitivno-bihevioralna terapija, promjene u načinu života i lijekovi, ako je potrebno, mogu pomoći pacijentima da smanje simptome pretjerane pospanosti i poboljšaju svakodnevno funkcioniranje. Ako sumnjate na hipersomniju, važno je potražiti stručnu pomoć kako biste dobili odgovarajuće liječenje.  

Dalibor Katić


Naslovnica


   

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)