Rješenja za F48.8 Ostale označene neurotske poremećaje: Kako do mentalne stabilnosti Što su F48.8 Ostali označeni neurotski poremećaji? F48.8 je šifra prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) koja obuhvaća različite neurotske poremećaje koji se ne uklapaju u precizno definirane kategorije anksioznih ili somatoformnih poremećaja. Ovi poremećaji obično uključuju neobične simptome emocionalne nestabilnosti, anksioznosti, ili druge psihološke probleme, koji značajno utječu na svakodnevni život, ali ne zadovoljavaju kriterije za specifične neurotske poremećaje. Simptomi F48.8 Ostalih neurotskih poremećaja Simptomi ovih poremećaja mogu varirati ovisno o pojedincu, no najčešće uključuju:

• Kronična anksioznost koja ne odgovara specifičnoj fobiji ili paničnom poremećaju.
• Psihosomatski simptomi, poput bolova ili nelagode, za koje nema jasnog fizičkog uzroka.
• Opsesivne misli ili kompulzivna ponašanja koja nisu dovoljna za dijagnozu opsesivno-kompulzivnog poremećaja.
• Emocionalna nestabilnost ili impulzivnost koja ometa socijalno ili profesionalno funkcioniranje.

Ovi simptomi mogu biti povremeni ili kronični te se obično pogoršavaju tijekom stresnih životnih situacija. Uzroci i faktori rizika Kao i kod drugih neurotskih poremećaja, uzroci su obično kombinacija bioloških, psiholoških i socijalnih faktora. Neki od ključnih faktora uključuju:

• Genetska predispozicija za anksioznost ili depresiju.
• Kronični stres ili trauma u ranom životu ili kasnije.
• Disbalans neurotransmitera u mozgu, koji može utjecati na regulaciju emocija i raspoloženja.
• Neadekvatna socijalna podrška ili nesigurni odnosi.

Dijagnoza ostalih neurotskih poremećaja Dijagnoza se postavlja temeljem detaljne psihijatrijske evaluacije, gdje se ispituje povijest simptoma, psihološko stanje i eventualno isključuju fizički uzroci simptoma. Važno je isključiti druge mentalne poremećaje, poput depresije ili specifičnih anksioznih poremećaja. Liječenje F48.8 Neurotskih poremećaja Liječenje ovog poremećaja je često individualizirano, ovisno o simptomima i potrebama pacijenta. Obuhvaća kombinaciju psihoterapije, medikamentozne terapije i promjena u životnom stilu.

1. Psihoterapija:

   • Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): Pomaže identificirati negativne obrasce mišljenja i ponašanja te ih zamijeniti pozitivnijim i funkcionalnijim načinima razmišljanja. KBT se pokazala učinkovitom u smanjenju anksioznosti i poboljšanju emocionalne regulacije.
   • Terapija usmjerena na rješavanje problema: Pomaže pacijentima u prepoznavanju i rješavanju specifičnih izvora stresa ili sukoba koji pogoršavaju simptome.
   • Podrška i savjetovanje: Psihološka podrška kroz grupne ili individualne sesije može pomoći u emocionalnom izražavanju i boljoj socijalnoj prilagodbi.

2. Medikamentozna terapija:

   • Antidepresivi: SSRI (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) često su učinkoviti u regulaciji raspoloženja i smanjenju anksioznosti.
   • Anksiolitici: Ovi lijekovi mogu pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti, no zbog mogućnosti ovisnosti, koriste se s oprezom.
   • Stabilizatori raspoloženja: Ovi lijekovi mogu pomoći kod emocionalne nestabilnosti ili impulzivnih ponašanja.

3. Promjene životnog stila:

   • Redovita tjelovježba: Fizička aktivnost može poboljšati mentalno zdravlje smanjujući stres i potičući proizvodnju endorfina, što pozitivno utječe na raspoloženje.
   • Tehnike relaksacije: Meditacija, yoga i vježbe disanja mogu pomoći u smanjenju anksioznosti i poboljšanju opće dobrobiti.
   • Zdrav način života: Uravnotežena prehrana, kvalitetan san i izbjegavanje alkohola i psihoaktivnih tvari mogu poboljšati mentalnu stabilnost.

Strategije samopomoći Osobe s ovim poremećajima mogu koristiti sljedeće strategije za ublažavanje simptoma:

• Redovno praćenje simptoma: Vođenje dnevnika o emocionalnom stanju može pomoći u prepoznavanju okidača i boljeg upravljanja stresom.
• Učenje tehnika suočavanja: Korištenje tehnika poput "uzemljenja" može pomoći u suočavanju s intenzivnim osjećajima anksioznosti ili nelagode.
• Izgradnja socijalne podrške: Razgovor s prijateljima ili obitelji o osjećajima može smanjiti osjećaj izolacije i poboljšati emocionalno stanje.

Zaključak F48.8 Ostali označeni neurotski poremećaji predstavljaju kompleksnu skupinu poremećaja koji mogu ozbiljno utjecati na kvalitetu života. Iako simptomi mogu biti nejasni ili različiti od pojedinca do pojedinca, postoje učinkovite terapije koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma i vraćanju osjećaja stabilnosti. Pravodobno prepoznavanje i adekvatno liječenje ključni su za uspješno upravljanje ovim poremećajima.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---