Histrionični poremećaj ličnosti (F60.4): Simptomi, uzroci i učinkoviti tretmani Histrionični poremećaj ličnosti (F60.4): Prepoznavanje simptoma i uspješne metode liječenja Histrionični poremećaj ličnosti, poznat i kao F60.4 prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10), karakteriziran je pretjeranim emocionalnim izražavanjem, potrebom za pažnjom i sklonošću dramatičnom ponašanju. Osobe s ovim poremećajem često žele biti u centru pažnje, pokazujući izrazito teatralne reakcije i manipulativno ponašanje kako bi postigle prihvaćanje i divljenje. Ovaj poremećaj može značajno utjecati na kvalitetu međuljudskih odnosa i profesionalni život, ali s pravim terapijskim pristupom moguće je upravljati simptomima i poboljšati svakodnevno funkcioniranje.

Simptomi histrioničnog poremećaja ličnosti

Osobe s histrioničnim poremećajem ličnosti pokazuju specifične obrasce ponašanja, među kojima su:

1. Stalna potreba za pažnjom: Ove osobe često privlače pažnju kroz dramatične izjave ili ekscentrične manire.
2. Emocionalna nestabilnost: Njihovi emocionalni izrazi su pretjerani i često se brzo mijenjaju, stvarajući dojam površnosti.
3. Provokativno ponašanje: Često se ponašaju zavodljivo ili neprimjereno, koristeći seksualnu provokaciju kako bi privukle pažnju.
4. Utjecajnost: Lako se povode za mišljenjem drugih ljudi, a njihova uvjerenja i ponašanje mogu se brzo mijenjati.
5. Naglašena teatralnost: Njihovo izražavanje osjećaja često izgleda pretjerano, gotovo kazališno, s izraženom sklonošću dramatizaciji svakodnevnih situacija.
6. Prekomjerna briga o fizičkom izgledu: Osobe s ovim poremećajem obično pridaju veliku važnost svom vanjskom izgledu i koriste ga kao sredstvo za privlačenje pažnje.
7. Osjećaj da su odnosi dublji nego što stvarno jesu: Oni često precjenjuju bliskost svojih odnosa s drugima, vjerujući da su dublji ili važniji nego što su u stvarnosti.

Uzroci histrioničnog poremećaja ličnosti

Kao i kod drugih poremećaja ličnosti, uzroci histrioničnog poremećaja su složeni i uključuju kombinaciju genetskih, bioloških i okolišnih faktora:

• Genetska predispozicija: Istraživanja sugeriraju da poremećaji ličnosti, uključujući histrionični poremećaj, mogu imati genetsku komponentu.
• Odgojni i okolišni faktori: Djeca koja su odrasla u okruženju gdje su bila prekomjerno hvaljena za društveno prihvatljivo ponašanje ili su bila emocionalno zanemarena, mogu razviti obrasce ponašanja karakteristične za histrionični poremećaj.
• Nedostatak emocionalne stabilnosti: Osobe koje su doživjele traume, nestabilne obiteljske odnose ili emocionalnu deprivaciju u djetinjstvu mogu razviti dramatične i teatralne obrasce ponašanja.

Dijagnoza histrioničnog poremećaja ličnosti

Dijagnoza histrioničnog poremećaja ličnosti postavlja se na temelju kliničkog pregleda i analize simptoma, u skladu s dijagnostičkim kriterijima iz MKB-10 ili DSM-5. Psihijatar ili klinički psiholog ocjenjuje dugoročne obrasce ponašanja, emocionalne reakcije i načine na koje osoba pristupa međuljudskim odnosima. Važno je isključiti druge poremećaje ličnosti, poput narcističnog ili graničnog poremećaja, koji mogu imati slične simptome.

Liječenje histrioničnog poremećaja ličnosti

Liječenje histrioničnog poremećaja ličnosti uglavnom se temelji na psihoterapiji, s ciljem promjene disfunkcionalnih obrazaca razmišljanja i ponašanja. Liječenje također može uključivati farmakoterapiju i podršku iz okoline.

1. Psihoterapija

Psihoterapija je ključna metoda liječenja, s posebnim naglaskom na:

• Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): KBT pomaže osobi prepoznati negativne obrasce razmišljanja i razviti zdravije načine izražavanja emocija. Cilj je smanjiti potrebu za traženjem pažnje i razviti stabilnije emocionalne reakcije.
• Interpersonalna terapija: Ova terapija pomaže osobi razumjeti vlastitu ulogu u međuljudskim odnosima i razviti zdravije obrasce komunikacije i povezivanja s drugima.
• Psihodinamička terapija: Fokusira se na nesvjesne konflikte i prošle traume koje mogu biti u osnovi poremećaja.

2. Farmakoterapija

Iako lijekovi nisu glavni oblik liječenja histrioničnog poremećaja ličnosti, oni mogu biti korisni za ublažavanje simptoma povezanih s anksioznošću, depresijom ili drugim poremećajima raspoloženja koji često prate ovaj poremećaj. Antidepresivi ili anksiolitici mogu biti propisani kako bi se stabiliziralo raspoloženje.

3. Podrška i edukacija obitelji

Osobe s histrioničnim poremećajem ličnosti često imaju teškoće u održavanju stabilnih odnosa s obitelji i prijateljima. Edukacija i podrška za članove obitelji mogu pomoći u razumijevanju poremećaja i razvijanju zdravijih odnosa. Također, uključivanje obitelji u terapijski proces može pomoći u jačanju međuljudskih veza.

Zaključak

Histrionični poremećaj ličnosti može izazvati ozbiljne poteškoće u osobnim i profesionalnim odnosima zbog stalne potrebe za pažnjom i izražene emocionalne nestabilnosti. Međutim, s pravim terapijskim pristupom, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju i interpersonalnu terapiju, moguće je postići značajno poboljšanje u emocionalnoj stabilnosti i međuljudskim odnosima.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---