Ostali specifični poremećaji ličnosti (F60.8): Simptomi, uzroci i učinkoviti pristupi liječenju
Ostali specifični poremećaji ličnosti (F60.8): Simptomi, uzroci i pristupi terapiji u psihijatriji
Poremećaji ličnosti, prema klasifikaciji MKB-10, obuhvaćaju niz trajnih obrazaca ponašanja i iskustava koji značajno odstupaju od kulturnih normi. Kod šifre F60.8, kategorizirani su "ostali specifični poremećaji ličnosti", što znači da oni ne spadaju pod klasične dijagnostičke okvire poput paranoidnog, shizoidnog, histrioničnog ili ovisnog poremećaja ličnosti. Iako nisu jasno definirani kao drugi poremećaji, ti specifični oblici disfunkcionalnih ponašanja mogu značajno utjecati na kvalitetu života, međuljudske odnose i funkcioniranje osobe. Primjeri mogu uključivati narcistički poremećaj ličnosti ili pasivno-agresivni poremećaj.
Važno je prepoznati simptome i započeti s odgovarajućim terapijskim pristupom kako bi se poboljšala kvaliteta života osobe s ovim poremećajima.
Simptomi ostalih specifičnih poremećaja ličnosti
Simptomi ostalih specifičnih poremećaja ličnosti mogu se razlikovati ovisno o vrsti poremećaja. Neki od mogućih simptoma uključuju:
- Narcistički poremećaj ličnosti:
- Osobe s ovim poremećajem imaju pretjerano visoko mišljenje o sebi.
- Traže stalno divljenje od drugih, dok istovremeno nedostaje empatije prema tuđim osjećajima.
- Kritika se doživljava kao osobna prijetnja, a ponašanje prema drugima može biti manipulativno.
- Pasivno-agresivni poremećaj ličnosti:
- Osobe izbjegavaju izravnu konfrontaciju, ali izražavaju svoje frustracije kroz pasivno ponašanje.
- Često sabotiraju zadatke ili izbjegavaju odgovornosti, dok vanjski pokazuju poslušnost.
- Iskazivanje ljutnje i neslaganja često je suptilno, ali konstantno prisutno.
- Depresivni poremećaj ličnosti:
- Kronični osjećaj tuge, niskog samopoštovanja i pesimizma prisutan je kod ove vrste poremećaja.
- Osobe imaju tendenciju doživljavati svijet negativno, s niskom motivacijom i energijom za sudjelovanje u društvenim aktivnostima.
Uzroci ostalih specifičnih poremećaja ličnosti
Kao i kod drugih poremećaja ličnosti, ovi poremećaji imaju složene uzroke koji uključuju genetske, biološke i okolišne čimbenike:
- Genetska predispozicija: Neki poremećaji ličnosti mogu biti povezani s naslijeđenim osobinama. Osobe koje imaju članove obitelji s poremećajima ličnosti mogu biti u većem riziku od razvoja sličnih problema.
- Odgoj i trauma: Traumatska iskustva, posebno u djetinjstvu, poput zanemarivanja, emocionalnog ili fizičkog zlostavljanja, mogu dovesti do razvoja poremećaja ličnosti.
- Neprilagođeni obrasci ponašanja: Osobe koje su odrasle u okruženju s nestabilnim međuljudskim odnosima mogu razviti disfunkcionalne obrasce ponašanja i reagiranja u odrasloj dobi.
Dijagnoza ostalih specifičnih poremećaja ličnosti
Zbog svoje raznolikosti, dijagnosticiranje ostalih specifičnih poremećaja ličnosti zahtijeva detaljnu procjenu od strane stručnjaka za mentalno zdravlje. Psihijatar ili klinički psiholog koristi dijagnostičke alate i kriterije iz MKB-10 ili DSM-5 za identificiranje prisutnosti simptoma i obrazaca ponašanja koji značajno odstupaju od kulturnih i društvenih normi.
Dijagnoza često uključuje dugoročno praćenje ponašanja i reakcija osobe kako bi se precizno utvrdio poremećaj i planirala odgovarajuća terapija.
Liječenje ostalih specifičnih poremećaja ličnosti
Liječenje ovih poremećaja ličnosti uglavnom se temelji na psihoterapiji, no u nekim slučajevima može uključivati i farmakoterapiju. Cilj terapije je pomoći osobi da prepozna svoje disfunkcionalne obrasce ponašanja, razvije bolji uvid u svoje emocije i izgradi zdravije odnose s drugima.
1. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
KBT je jedan od najčešćih pristupa u liječenju poremećaja ličnosti. Ovaj oblik terapije pomaže osobama da prepoznaju negativne obrasce mišljenja i ponašanja, te ih zamijene zdravijim i funkcionalnijim. Na primjer, osobe s narcističkim poremećajem ličnosti mogu naučiti kako razviti empatiju i razumijevanje za druge ljude, dok osobe s pasivno-agresivnim ponašanjem mogu naučiti izravno izražavati svoje emocije.
2. Psihodinamička terapija
Psihodinamička terapija istražuje dublje emocionalne konflikte koji mogu ležati u osnovi poremećaja ličnosti. Ova terapija pomaže osobama da bolje razumiju svoje nesvjesne misli i osjećaje koji utječu na njihovo ponašanje, pružajući im bolji uvid u vlastite probleme.
3. Interpersonalna terapija (IPT)
Interpersonalna terapija pomaže osobama s poremećajima ličnosti da poboljšaju svoje međuljudske vještine i odnose. IPT se fokusira na izgradnju zdravijih odnosa, smanjenje sukoba i jačanje komunikacijskih vještina.
4. Farmakoterapija
Lijekovi se ne koriste za izravno liječenje poremećaja ličnosti, ali mogu biti korisni u tretiranju pridruženih stanja poput depresije ili anksioznosti. Antidepresivi, stabilizatori raspoloženja i anksiolitici mogu pomoći u regulaciji emocija, što omogućuje osobi da bolje funkcionira u svakodnevnom životu.
Zaključak
Ostali specifični poremećaji ličnosti (F60.8) uključuju razne oblike ponašanja koji mogu biti disfunkcionalni i štetni za osobu i njezine odnose. Iako se ovi poremećaji mogu činiti izazovnim za liječenje, uz pravu dijagnozu i terapijski pristup, moguće je postići značajno poboljšanje u kvaliteti života.
Ako vi ili netko koga poznajete pokazuje znakove poremećaja ličnosti, važno je potražiti stručnu pomoć kako bi se započelo s odgovarajućim liječenjem. Pravovremena intervencija može pomoći u smanjenju simptoma i izgradnji zdravijih životnih obrazaca.
Naslovnica
