Parkinsonova bolest (G20): Uzroci, simptomi i najbolji pristupi liječenju
Parkinsonova bolest (šifra G20) je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji utječe na motoričke sposobnosti i kvalitetu života oboljelih. Nastaje zbog gubitka dopaminergičnih neurona u mozgu, što uzrokuje simptome poput tremora, ukočenosti i sporih pokreta. U nastavku saznajte sve o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog složenog stanja.
Što je Parkinsonova bolest?
Parkinsonova bolest je kronično stanje koje prvenstveno pogađa središnji živčani sustav. Glavni problem je smanjenje proizvodnje dopamina u substantia nigra, dijelu mozga zaduženom za kontrolu pokreta. Bolest se najčešće javlja kod osoba starijih od 60 godina, ali može pogoditi i mlađe osobe u rjeđim slučajevima. Rano prepoznavanje simptoma ključno je za usporavanje progresije bolesti.Uzroci Parkinsonove bolesti
Točan uzrok Parkinsonove bolesti nije u potpunosti poznat, no stručnjaci smatraju da kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika doprinosi njenom razvoju.- Genetski faktori:
- Mutacije u genima poput LRRK2 i PARK2 mogu povećati rizik.
- Obiteljska povijest bolesti povezana je s većom vjerojatnošću razvoja bolesti.
- Okolišni čimbenici:
- Izloženost pesticidima, herbicidima i teškim metalima.
- Kronična izloženost industrijskim toksinima.
- Starenje:
- Prirodno starenje smanjuje broj dopaminergičnih neurona, što povećava rizik.
- Oksidativni stres:
- Oštećenje moždanih stanica uslijed nakupljanja slobodnih radikala.
Simptomi Parkinsonove bolesti
Simptomi se obično razvijaju postupno i razlikuju se od osobe do osobe. Dijele se na motoričke i nemotoričke simptome. Motorički simptomi:- Tremor (drhtanje), osobito u mirovanju.
- Bradikinezija (usporenost pokreta).
- Mišićna ukočenost (rigidnost).
- Posturalna nestabilnost (gubitak ravnoteže i sklonost padovima).
- Depresija, anksioznost i promjene raspoloženja.
- Problemi s pamćenjem i koncentracijom.
- Poremećaji spavanja (nesanica, REM poremećaj).
- Zatvor, smanjen osjet njuha i problemi s mokrenjem.
Dijagnostika Parkinsonove bolesti
Ne postoji specifičan laboratorijski test za Parkinsonovu bolest, stoga dijagnozu postavlja neurolog na temelju kliničkih simptoma i pregleda.- Neurološki pregled:
- Procjena motoričkih i nemotoričkih simptoma.
- Neuroimaging (snimanje mozga):
- MRI i CT koriste se za isključenje drugih bolesti.
- DaTSCAN može potvrditi smanjenje dopaminskih receptora.
- Odgovor na terapiju:
- Poboljšanje simptoma nakon primjene lijekova (poput L-dope) često potvrđuje dijagnozu.
Liječenje Parkinsonove bolesti
Iako ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest, simptomi se mogu učinkovito kontrolirati kombinacijom terapija.- Farmakološko liječenje
- Levodopa (L-dopa): Najčešće korišten lijek koji nadoknađuje dopamin u mozgu.
- Dopaminski agonisti: Stimuliraju dopaminske receptore (pr. pramipeksol, ropinirol).
- MAO-B inhibitori: Usporavaju razgradnju dopamina (pr. selegilin, rasagilin).
- Amantadin: Pomaže kod diskinezija i tremora.
- Kirurško liječenje
- Duboka mozgovna stimulacija (DBS): Elektroda se implantira u mozak kako bi regulirala abnormalne signale.
- Fizikalna terapija
- Fizioterapija za očuvanje pokretljivosti i ravnoteže.
- Rad s logopedom za poboljšanje govora i gutanja.
- Promjena načina života
- Redovita tjelovježba (yoga, pilates).
- Zdrava prehrana bogata antioksidansima i vlaknima za regulaciju probave.
- Psihološka podrška
- Terapije za upravljanje depresijom i anksioznošću.
- Podrška obitelji i grupe za samopomoć.
Prevencija Parkinsonove bolesti
Iako nije moguće potpuno spriječiti Parkinsonovu bolest, neki koraci mogu pomoći u smanjenju rizika:- Izbjegavanje izloženosti pesticidima i teškim metalima.
- Zdrava prehrana bogata voćem, povrćem i omega-3 masnim kiselinama.
- Redovita tjelesna aktivnost.
- Kontrola kroničnih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije.