G30.1 Alzheimerova Bolest s Kasnim Početkom: Prepoznajte Simptome i Saznajte Kako Ublažiti Njezine Posljedice Alzheimerova bolest s kasnim početkom (G30.1) oblik je demencije koji se obično javlja kod osoba starijih od 65 godina. Ovaj progresivni neurodegenerativni poremećaj značajno utječe na pamćenje, razmišljanje i svakodnevno funkcioniranje, ali rana intervencija i pravilno liječenje mogu usporiti njezin napredak i poboljšati kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji. U nastavku donosimo ključne informacije o simptomima, uzrocima i mogućnostima liječenja ovog stanja.

---

Što je Alzheimerova bolest s kasnim početkom (G30.1)?

Alzheimerova bolest s kasnim početkom specifičan je oblik demencije koji se razvija nakon 65. godine života. Iako se simptomi javljaju postepeno, bolest može ozbiljno narušiti kvalitetu života oboljelih. U usporedbi s ranim oblikom bolesti, ovaj oblik ima snažniju povezanost s procesom starenja i okruženjem nego s genetskim čimbenicima. Najčešće pogađa:

• Osobe starije od 70 godina.
• Osobe s kroničnim bolestima, poput dijabetesa ili visokog krvnog tlaka.
• Osobe s poviješću nezdravih životnih navika, poput fizičke neaktivnosti ili loše prehrane.

---

Simptomi Alzheimerove bolesti s kasnim početkom

Simptomi se razvijaju postupno i postaju izraženiji kako bolest napreduje:

1. Rani stadij:
   • Zaboravljanje nedavnih događaja ili informacija.
   • Poteškoće u organiziranju i obavljanju svakodnevnih zadataka.
   • Gubitak interesa za hobije i društvene aktivnosti.
2. Srednji stadij:
   • Zbunjenost i dezorijentacija u poznatom okruženju.
   • Teškoće u prepoznavanju bliskih osoba.
   • Promjene raspoloženja, uključujući depresiju ili tjeskobu.
3. Kasni stadij:
   • Potpuna ovisnost o tuđoj pomoći.
   • Poteškoće u govoru i gutanju.
   • Gubitak kontrole nad tjelesnim funkcijama.

---

Uzroci Alzheimerove bolesti s kasnim početkom

Točan uzrok Alzheimerove bolesti nije u potpunosti poznat, no glavni čimbenici uključuju:

1. Starenje:
   • Gubitak moždanih stanica i sinaptičkih veza prirodan je dio starenja, ali kod Alzheimerove bolesti ovaj proces je ubrzan.
2. Genetski čimbenici:
   • Iako je rjeđe nasljedna, gen APOE-e4 povećava rizik od razvoja bolesti.
3. Neurološke promjene:
   • Nakupljanje amiloidnih plakova i neurofibrilarnih zapetljaja uzrokuje oštećenja moždanih stanica.
4. Životni stil i okoliš:
   • Kronične bolesti poput dijabetesa i visokog krvnog tlaka.
   • Pušenje, tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana.

---

Kako se dijagnosticira Alzheimerova bolest s kasnim početkom?

Rano prepoznavanje i dijagnoza ključni su za usporavanje progresije bolesti. Proces uključuje:

1. Procjenu simptoma:
   • Liječnik analizira povijest bolesti i trenutne simptome.
2. Kognitivne testove:
   • Testiranje pamćenja, jezičnih vještina i pažnje.
3. Slikovne metode:
   • MRI ili CT skeniranje za detekciju promjena u strukturi mozga.
4. Laboratorijske analize:
   • Provjera biomarkera u cerebrospinalnoj tekućini za potvrdu dijagnoze.

---

Liječenje Alzheimerove bolesti s kasnim početkom (G30.1)

Iako nema lijeka za Alzheimerovu bolest, dostupne terapije mogu ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života.

1. Farmakološka terapija:
   • Inhibitori kolinesteraze: Donepezil, galantamin i rivastigmin pomažu u održavanju kognitivnih funkcija.
   • Memantin: Pomaže kod umjerenih i teških oblika bolesti.
2. Kognitivna stimulacija:
   • Terapije usmjerene na poticanje mozga kroz mentalne vježbe i zadatke.
3. Fizička aktivnost:
   • Redovite vježbe, poput hodanja, poboljšavaju cirkulaciju i cjelokupno zdravlje.
4. Psihološka podrška:
   • Individualne i grupne terapije pomažu u suočavanju s emocionalnim izazovima.
5. Prilagodbe okoline:
   • Organizacija svakodnevnih aktivnosti i korištenje podsjetnika za lakše funkcioniranje.

---

Prevencija Alzheimerove bolesti s kasnim početkom

Iako nije moguće potpuno spriječiti Alzheimerovu bolest, usvajanje zdravih životnih navika može smanjiti rizik:

1. Zdrava prehrana:
   • Mediteranska prehrana bogata povrćem, ribom i maslinovim uljem.
2. Tjelesna aktivnost:
   • Redovite aerobne vježbe poboljšavaju moždanu funkciju.
3. Mentalna stimulacija:
   • Rješavanje zagonetki, učenje novih vještina i čitanje.
4. Kontrola kroničnih bolesti:
   • Održavanje normalnog krvnog tlaka, razine šećera i kolesterola.
5. Smanjenje stresa:
   • Tehnike opuštanja, poput meditacije i dubokog disanja.

---

Zaključak

Alzheimerova bolest s kasnim početkom (G30.1) ozbiljno je stanje koje zahtijeva multidisciplinarni pristup liječenju. Pravovremena dijagnoza, podrška obitelji i prilagodbe u načinu života ključni su za usporavanje progresije bolesti i poboljšanje kvalitete života. Ako vi ili vaša voljena osoba primijetite znakove Alzheimerove bolesti, obratite se stručnjaku kako biste započeli odgovarajuću terapiju i dobili potrebnu podršku.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---