Demencija kod Alzheimerove bolesti s kasnim početkom: Simptomi, uzroci i liječenje
Demencija kod Alzheimerove bolesti s kasnim početkom (F00.1*): Simptomi, uzroci i liječenje
Demencija kod Alzheimerove bolesti s kasnim početkom (F00.1*) odnosi se na oblik Alzheimerove bolesti koji se obično pojavljuje nakon 65. godine života. To je najčešći oblik demencije, obilježen postupnim pogoršanjem kognitivnih funkcija, pamćenja i svakodnevnih sposobnosti. Ova bolest postaje sve izraženija s godinama i ima značajan utjecaj na kvalitetu života oboljelih. U ovom članku ćemo obraditi simptome, uzroke i dostupne metode za liječenje Alzheimerove bolesti s kasnim početkom.Uzroci demencije kod Alzheimerove bolesti s kasnim početkom
Točan uzrok Alzheimerove bolesti nije u potpunosti poznat, no istraživanja sugeriraju da kombinacija genetskih faktora, okolišnih čimbenika i načina života igra ključnu ulogu.- Genetski čimbenici:
- Iako Alzheimerova bolest s kasnim početkom nije obično nasljedna, mutacija u genu Apolipoprotein E (APOE) može povećati rizik za razvoj bolesti.
- Starenje:
- Glavni čimbenik rizika za razvoj ovog oblika Alzheimerove bolesti je starija dob. Većina osoba koje razviju bolest su starije od 65 godina, a rizik se povećava s godinama.
- Okolišni čimbenici:
- Zdravlje mozga može biti pogođeno čimbenicima kao što su visoki krvni tlak, dijabetes, pušenje i loša prehrana.
- Manjak mentalne stimulacije i socijalne izolacije također može doprinijeti ranijem razvoju bolesti.
Simptomi demencije kod Alzheimerove bolesti s kasnim početkom
Simptomi Alzheimerove bolesti s kasnim početkom obično se razvijaju sporo i progresivno. U početnim fazama, simptomi mogu biti blagi, no kako bolest napreduje, dolazi do značajnog pogoršanja kognitivnih i fizičkih funkcija.Početni simptomi:
- Gubitak kratkoročnog pamćenja, poput nemogućnosti sjećanja nedavnih događaja ili razgovora.
- Dezorijentacija u vremenu i prostoru.
- Poteškoće u obavljanju jednostavnih zadataka, kao što su plaćanje računa ili kuhanje.
- Promjene raspoloženja, uključujući depresiju, anksioznost ili razdražljivost.
- Gubitak interesa za aktivnosti koje su nekada bile ugodne.
Napredni simptomi:
- Teži problemi s pamćenjem, poput nemogućnosti prepoznavanja članova obitelji.
- Problemi s govorom i komunikacijom.
- Poteškoće u hodanju i gubitak motoričkih vještina.
- Gubitak autonomije i ovisnost o tuđoj pomoći u svakodnevnim aktivnostima.
Dijagnoza
Dijagnoza Alzheimerove bolesti s kasnim početkom zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje:- Kognitivne testove za procjenu pamćenja, logičkog razmišljanja i sposobnosti rješavanja problema.
- Snimanje mozga (MRI ili CT) kako bi se isključili drugi uzroci demencije, poput moždanog udara ili tumora.
- Laboratorijske pretrage koje pomažu u otkrivanju drugih stanja koja mogu uzrokovati simptome slične demenciji.
Liječenje
Iako ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, nekoliko strategija može pomoći u usporavanju napretka bolesti i ublažavanju simptoma.- Lijekovi:
- Inhibitori acetilkolinesteraze (donepezil, rivastigmin, galantamin) poboljšavaju komunikaciju između moždanih stanica, usporavajući simptome gubitka pamćenja.
- Memantin može pomoći kod težih faza bolesti, smanjujući simptome poput problema s pamćenjem i ponašanjem.
- Ne-farmakološki pristupi:
- Kognitivne terapije koje pomažu u očuvanju vještina poput pamćenja i razmišljanja.
- Fizička aktivnost može usporiti kognitivno propadanje i poboljšati fizičko zdravlje.
- Psihološka podrška i savjetovanje za oboljele i njihove obitelji pomaže u suočavanju s emocionalnim izazovima bolesti.
- Podrška i njega:
- Dugotrajna njega često postaje potrebna kako bolest napreduje. To uključuje njegu kod kuće, dnevne centre za oboljele od demencije ili smještaj u specijaliziranim ustanovama.
- Podrška obitelji i profesionalna pomoć ključni su za pružanje kvalitetne skrbi oboljelima.
Kako usporiti progresiju bolesti?
Postoje neki dokazi da promjene u načinu života mogu pomoći u usporavanju razvoja Alzheimerove bolesti, uključujući:- Zdrava prehrana, poput mediteranske prehrane, bogate voćem, povrćem, ribom i orašastim plodovima.
- Mentalna stimulacija, poput čitanja, rješavanja zagonetki ili učenja novih vještina.
- Društvena interakcija i sudjelovanje u društvenim aktivnostima može pomoći u održavanju kognitivne funkcije.
- Redovita tjelovježba za poboljšanje cirkulacije i održavanje fizičke kondicije.