Miješana kortikalna i supkortikalna vaskularna demencija
Miješana kortikalna i supkortikalna vaskularna demencija: Simptomi, uzroci i liječenje

F01.3 Miješana kortikalna i supkortikalna vaskularna demencija

Miješana kortikalna i supkortikalna vaskularna demencija (F01.3) oblik je vaskularne demencije koji obuhvaća oštećenja kako u kortikalnim (površinskim) dijelovima mozga, tako i u supkortikalnim (dubljim) dijelovima. Ovaj oblik demencije kombinira simptome karakteristične za oba područja mozga, što može uzrokovati teži gubitak kognitivnih funkcija i motoričkih sposobnosti.

Uzroci miješane kortikalne i supkortikalne vaskularne demencije

Ova demencija je uzrokovana smanjenim protokom krvi u različitim dijelovima mozga, najčešće zbog:
  • Ateroskleroze: Suženje krvnih žila zbog naslaga plaka, koje smanjuje protok krvi i uzrokuje oštećenje tkiva.
  • Višestrukih moždanih udara: Mikroinfarkti u kortikalnim i supkortikalnim dijelovima mozga dovode do gubitka moždanih stanica.
  • Kronična hipertenzija: Povišeni krvni tlak oštećuje male krvne žile, smanjujući protok krvi i uzrokujući oštećenja mozga.
  • Diabetes mellitus: Dijabetes povećava rizik od vaskularnih oštećenja koja mogu dovesti do demencije.

Simptomi miješane vaskularne demencije

Simptomi su kombinacija kognitivnih i motoričkih smetnji, s naglim i postepenim pogoršanjima:
  • Problemi s pamćenjem: Pacijenti imaju poteškoće s kratkoročnim pamćenjem, ali su dugoročne uspomene često očuvane u početnim fazama.
  • Poteškoće u planiranju i organizaciji: Osobe s ovim oblikom demencije teško organiziraju dnevne zadatke, donošenje odluka postaje otežano.
  • Sporost u razmišljanju i govoru: Mentalni procesi su usporeni, a verbalna komunikacija može postati zahtjevna.
  • Emocionalna nestabilnost: Depresija, anksioznost i promjene raspoloženja su česte.
  • Motorna disfunkcija: Problemi s hodanjem, ravnotežom i koordinacijom. Mogu se pojaviti ukočenost i poteškoće u kontroli pokreta.
  • Poteškoće s izvršnim funkcijama: To uključuje probleme s apstraktnim mišljenjem i rješavanjem problema.

Dijagnoza

Dijagnoza miješane kortikalne i supkortikalne vaskularne demencije temelji se na:
  • Neurološkim testovima: Procjena motoričkih i kognitivnih sposobnosti pacijenta.
  • Slikovnim metodama: MRI ili CT skenovi otkrivaju oštećenja u kortikalnim i supkortikalnim područjima mozga.
  • Praćenje povijesti bolesti: Uključuje identificiranje rizika poput hipertenzije, dijabetesa ili srčanih problema.

Liječenje miješane vaskularne demencije

Liječenje se fokusira na kontrolu osnovnih vaskularnih faktora koji dovode do oštećenja mozga i upravljanje simptomima bolesti. Ključne terapijske opcije uključuju:
  • Kontrola krvnog tlaka: Uporaba antihipertenzivnih lijekova smanjuje rizik od daljnjih vaskularnih oštećenja.
  • Liječenje dijabetesa: Redovita kontrola razine šećera u krvi sprječava komplikacije koje mogu utjecati na mozak.
  • Statini za smanjenje kolesterola: Statini pomažu u sprječavanju nastanka plakova u krvnim žilama.
  • Antikoagulanti: Lijekovi za razrjeđivanje krvi smanjuju rizik od stvaranja ugrušaka i novih moždanih udara.

Rehabilitacijski tretmani

Osobe s miješanom vaskularnom demencijom mogu imati koristi od rehabilitacijskih programa koji uključuju:
  • Kognitivna terapija: Održavanje i poboljšanje preostalih kognitivnih funkcija kroz mentalne vježbe.
  • Fizikalna terapija: Pomaže u održavanju motoričkih funkcija, ravnoteže i koordinacije.
  • Psihološka podrška: Psihoterapija i savjetovanje mogu pomoći pacijentima da se nose s emocionalnim izazovima bolesti.

Prevencija

Prevencija ovog tipa demencije uključuje smanjenje faktora rizika kao što su:
  • Zdrav način života: Održavanje zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti.
  • Kontrola krvnog tlaka i dijabetesa: Redovite medicinske kontrole smanjuju rizik od daljnjih oštećenja mozga.
  • Smanjenje stresa: Kronični stres može pogoršati vaskularne probleme, pa su tehnike smanjenja stresa korisne u prevenciji.

Zaključak

Miješana kortikalna i supkortikalna vaskularna demencija predstavlja izazovan oblik demencije zbog svojih složenih simptoma i brzine progresije. Pravovremena dijagnoza i ciljano liječenje mogu značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata, usporiti napredak bolesti i pomoći u održavanju preostalih kognitivnih i motoričkih funkcija.  

Dalibor Katić


Naslovnica


   

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)