F06.4 Organski Anksiozni Poremećaj
F06.4 Organski Anksiozni Poremećaj: Uzroci, Simptomi i Liječenje

F06.4 Organski Anksiozni Poremećaj: Uzroci, Simptomi i Liječenje

F06.4 Organski anksiozni poremećaj odnosi se na anksioznost uzrokovanu organskim oštećenjem ili disfunkcijom mozga. Ovaj poremećaj karakteriziraju simptomi anksioznosti koji su posljedica fizičkih promjena u mozgu, a ne samo psihijatrijskih ili emocionalnih faktora. Prepoznavanje i liječenje ovog poremećaja zahtijeva razumijevanje povezanosti između neuroloških i psiholoških čimbenika.

Simptomi Organskog Anksioznog Poremećaja

Simptomi organskog anksioznog poremećaja često uključuju:
  • Pretjerana briga i strah – Osobe mogu osjećati intenzivnu brigu i strah koji su neproporcionalni stvarnim opasnostima ili situacijama.
  • Panični napadi – Iznenadne epizode intenzivnog straha, često popraćene fizičkim simptomima poput ubrzanog srčanog ritma, znojenja, tremora i osjećaja gušenja.
  • Nervoza i napetost – Osobe mogu doživljavati stalnu napetost i nervozu, što otežava opuštanje i koncentraciju.
  • Fizički simptomi – Znakovi anksioznosti često uključuju bolove u prsima, vrtoglavicu, mučninu, suha usta i napetost mišića.
  • Poteškoće u spavanju – Problemi sa snom, uključujući nesanicu ili česta buđenja tijekom noći, mogu biti prisutni.

Uzroci Organskog Anksioznog Poremećaja

Organski anksiozni poremećaj nastaje uslijed fizičkih promjena u mozgu ili tijelu koje utječu na regulaciju anksioznosti. Glavni uzroci uključuju:
  • Neurološke bolesti – Stanja poput Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti ili epilepsije mogu uzrokovati promjene u mozgu koje dovode do simptoma anksioznosti.
  • Mozdane ozljede – Traumatske ozljede glave ili moždani udar mogu oštetiti područja mozga koja reguliraju emocije i stres.
  • Metabolički poremećaji – Bolesti poput dijabetesa, hipotireoze ili nadbubrežne disfunkcije mogu utjecati na hormonsku ravnotežu i uzrokovati anksiozne simptome.
  • Infekcije mozga – Upalne bolesti poput encefalitisa ili meningitisa mogu uzrokovati fizičke promjene u mozgu koje izazivaju anksioznost.
  • Toksini i lijekovi – Izloženost toksičnim tvarima, kao i nuspojave određenih lijekova, mogu izazvati anksiozne simptome.

Dijagnoza Organskog Anksioznog Poremećaja

Dijagnoza organskog anksioznog poremećaja uključuje temeljito ispitivanje i identifikaciju uzroka simptoma. Proces uključuje:
  1. Anamneza i pregled simptoma – Liječnik će istražiti povijest bolesti, simptome i čimbenike koji mogu utjecati na mentalno zdravlje.
  2. Neurološki pregled – Slikovne pretrage, poput MRI ili CT mozga, mogu pomoći u identificiranju strukturalnih promjena ili oštećenja u mozgu.
  3. Laboratorijske pretrage – Krvni testovi i analiza drugih tjelesnih tekućina pomažu u otkrivanju metaboličkih poremećaja, infekcija ili prisutnosti toksičnih tvari.
  4. Psihijatrijska procjena – Ocjena mentalnog zdravlja pomaže u razumijevanju prirode simptoma i njihovog utjecaja na svakodnevno funkcioniranje.

Liječenje Organskog Anksioznog Poremećaja

Liječenje organskog anksioznog poremećaja fokusira se na kontrolu simptoma anksioznosti i liječenje osnovnog uzroka. Ključne metode liječenja uključuju:
  • Lijekovi – Anksiolitici i antidepresivi mogu pomoći u ublažavanju simptoma anksioznosti. U nekim slučajevima, liječenje može uključivati lijekove za regulaciju hormonskih ili metaboličkih poremećaja.
  • Liječenje osnovnog uzroka – Ako je anksioznost posljedica neurološke bolesti, infekcije ili metaboličkog poremećaja, liječenje tog stanja može smanjiti simptome.
  • Psihoterapija – Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) može pomoći pacijentima da prepoznaju i promjene negativne obrasce mišljenja i ponašanja povezane s anksioznošću.
  • Rehabilitacija i podrška – Fizioterapija i radna terapija mogu pomoći pacijentima u obnavljanju funkcionalnosti i poboljšanju kvalitete života.
  • Podrška obitelji i skrb – Obiteljska podrška i stručna skrb ključni su za upravljanje poremećajem i očuvanje mentalnog zdravlja pacijenta.

Zaključak

F06.4 Organski anksiozni poremećaj ozbiljno je stanje koje zahtijeva pravilan pristup dijagnozi i liječenju. Pravovremeno prepoznavanje uzroka i ciljana terapija mogu značajno poboljšati simptome i kvalitetu života pacijenata. Ako primijetite simptome anksioznosti povezane s fizičkim promjenama ili neurološkim problemima, važno je potražiti medicinsku pomoć kako bi se osigurala adekvatna skrb i liječenje.  

Dalibor Katić


Naslovnica


   

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)