F06.7 Blagi Kognitivni Poremećaj: Prepoznavanje, Uzroci i Liječenje

F06.7 Blagi Kognitivni Poremećaj: Prepoznavanje, Uzroci i Liječenje

F06.7 Blagi kognitivni poremećaj (MCI) odnosi se na stanje u kojem dolazi do blagog, ali primjetnog pada kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, razmišljanje i donošenje odluka. Iako simptomi nisu dovoljno ozbiljni da ometaju svakodnevno funkcioniranje, blagi kognitivni poremećaj može biti rani znak ozbiljnijih neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti.

Simptomi Blagog Kognitivnog Poremećaja

Simptomi MCI mogu varirati, ali najčešće uključuju:

• Problemi s pamćenjem – Osobe s MCI-om često zaboravljaju imena, sastanke ili važne informacije, iako su toga svjesne.
• Smanjena koncentracija – Teškoće u održavanju pažnje ili praćenju razgovora.
• Teškoće u donošenju odluka – Odlučivanje može postati sporije i teže.
• Sporija obrada informacija – Mentalne radnje koje su nekad bile automatske sada zahtijevaju više truda i vremena.
• Gubitak sposobnosti planiranja – Osobe mogu imati poteškoća u organiziranju i upravljanju složenim zadacima.

Uzroci Blagog Kognitivnog Poremećaja

Blagi kognitivni poremećaj može nastati iz različitih uzroka, uključujući:

• Neurodegenerativne bolesti – MCI može biti rani stadij Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije.
• Vaskularni problemi – Oštećenje krvnih žila u mozgu može smanjiti dotok kisika i hranjivih tvari, što dovodi do kognitivnih promjena.
• Ozljede mozga – Traumatske ozljede glave mogu rezultirati padom kognitivnih funkcija.
• Hormonalne promjene – Hormonska neravnoteža, poput hipotireoze, može utjecati na kognitivne sposobnosti.
• Depresija i anksioznost – Psihološki poremećaji mogu uzrokovati smanjenje kognitivnih funkcija.
• Loše životne navike – Nezdrava prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti i loše spavanje mogu utjecati na mentalne funkcije.

Dijagnoza Blagog Kognitivnog Poremećaja

Dijagnoza MCI obično uključuje sljedeće korake:

1. Kognitivni testovi – Testovi pamćenja, pozornosti, jezika i drugih kognitivnih funkcija mogu pomoći u prepoznavanju problema.
2. Neurološki pregled – Pregled koji uključuje slikovne pretrage poput MRI-a ili CT-a kako bi se identificirala strukturalna oštećenja mozga.
3. Procjena mentalnog zdravlja – Psihijatrijski pregled može isključiti ili potvrditi emocionalne poremećaje kao potencijalni uzrok smanjenja kognitivnih funkcija.
4. Laboratorijske pretrage – Testovi krvi i hormona mogu pomoći u otkrivanju metaboličkih i endokrinih problema koji mogu utjecati na kognitivne sposobnosti.

Liječenje Blagog Kognitivnog Poremećaja

Liječenje MCI-a usmjereno je na ublažavanje simptoma, usporavanje progresije bolesti i poboljšanje kvalitete života. Neki od ključnih pristupa uključuju:

• Lijekovi – U slučajevima kada je MCI povezan s Alzheimerovom bolešću, mogu se koristiti lijekovi za poboljšanje kognitivnih funkcija. Lijekovi za vaskularne poremećaje također mogu biti korisni.
• Kognitivna terapija – Vježbe i terapije za poticanje kognitivnih funkcija pomažu u održavanju i jačanju mentalnih sposobnosti.
• Fizička aktivnost – Redovita tjelovježba može poboljšati protok krvi u mozak i podržati očuvanje kognitivnih funkcija.
• Zdrava prehrana – Dijeta bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminima i antioksidansima može pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja.
• Društvena angažiranost – Sudjelovanje u društvenim aktivnostima pomaže u stimulaciji mozga i smanjuje osjećaj izolacije, što može poboljšati kognitivne funkcije.
• Terapija spavanja – Poboljšanje kvalitete sna može pozitivno utjecati na funkcije mozga i smanjenje umora.

Prevencija Blagog Kognitivnog Poremećaja

Neki preventivni koraci mogu pomoći u smanjenju rizika od razvoja MCI-a:

• Održavanje zdravog mozga – Redovito mentalno vježbanje kroz aktivnosti poput čitanja, igranja društvenih igara i rješavanja zagonetki.
• Kontrola krvnog tlaka i šećera u krvi – Upravljanje ovim zdravstvenim parametrima može pomoći u sprječavanju vaskularnih oštećenja koja mogu utjecati na kognitivne sposobnosti.
• Upravljanje stresom – Tehnike poput meditacije, joge i terapije mogu pomoći u smanjenju negativnih učinaka stresa na mozak.
• Rano prepoznavanje simptoma – Pravovremeno traženje liječničke pomoći pri prvom znaku kognitivnog pada može značajno usporiti progresiju bolesti.

Zaključak

F06.7 Blagi kognitivni poremećaj je stanje koje zahtijeva pažljivu procjenu i praćenje. Rano prepoznavanje simptoma i odgovarajuće liječenje mogu pomoći u usporavanju progresije poremećaja i poboljšanju kvalitete života pacijenata. Ako primijetite simptome kognitivnog pada, važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se postavila točna dijagnoza i započelo liječenje.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---