F06.8 Ostali Označeni Duševni Poremećaji Vezani uz Oštećenje Mozga: Simptomi, Dijagnoza i Liječenje

F06.8 Ostali Označeni Duševni Poremećaji Vezani uz Oštećenje Mozga: Simptomi, Dijagnoza i Liječenje

F06.8 Ostali označeni duševni poremećaji vezani uz oštećenje i disfunkciju mozga i fizičku bolest odnose se na širok spektar psihijatrijskih poremećaja koji se javljaju kao rezultat fizičkog oštećenja ili disfunkcije mozga. Ovi poremećaji mogu obuhvatiti različite simptome i oblike ponašanja te mogu biti povezani s brojnim bolestima, ozljedama ili infekcijama koje utječu na mozak.

Simptomi Poremećaja Vezanih uz Oštećenje Mozga

Simptomi ovih poremećaja mogu značajno varirati ovisno o vrsti oštećenja mozga i ozbiljnosti disfunkcije. Najčešći simptomi uključuju:

• Promjene u ponašanju – Osobe mogu pokazivati promjene u ponašanju, uključujući agresivnost, impulzivnost ili povlačenje iz društvenih interakcija.
• Kognitivni problemi – Oštećenja mozga mogu uzrokovati poteškoće u pamćenju, koncentraciji i donošenju odluka.
• Afektivni poremećaji – Ove osobe često pate od depresije, anksioznosti ili naglih promjena raspoloženja.
• Halucinacije i deluzije – Neki pacijenti mogu doživjeti halucinacije (vidne ili slušne) ili deluzije, tj. lažna uvjerenja koja nisu utemeljena u stvarnosti.
• Poremećaji percepcije – Osobe mogu imati teškoće u razumijevanju stvarnosti oko sebe, što može rezultirati dezorijentacijom i konfuzijom.
• Fizički simptomi – Uz mentalne simptome, mogu se pojaviti i fizički simptomi poput glavobolja, slabosti mišića ili problema s ravnotežom.

Uzroci Duševnih Poremećaja Vezanih uz Oštećenje Mozga

Ovi poremećaji mogu biti posljedica različitih fizičkih stanja koja utječu na funkciju mozga, uključujući:

• Traumatske ozljede mozga – Nesreće ili udarci u glavu mogu uzrokovati oštećenja mozga i dovesti do psihijatrijskih simptoma.
• Neurodegenerativne bolesti – Bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove ili Huntingtonove bolesti mogu rezultirati duševnim poremećajima.
• Infekcije mozga – Bakterijske ili virusne infekcije, poput meningitisa ili encefalitisa, mogu uzrokovati upalu i oštećenje mozga.
• Tumori mozga – Neoplazme u mozgu mogu uzrokovati fizički pritisak na moždane strukture, što dovodi do psihijatrijskih simptoma.
• Vaskularni poremećaji – Moždani udar ili druge vaskularne bolesti mogu dovesti do oštećenja dijelova mozga koji su ključni za mentalne funkcije.
• Metabolički poremećaji – Poremećaji poput dijabetesa, poremećaja funkcije štitnjače ili bolesti jetre mogu izazvati sekundarne duševne poremećaje zbog učinaka na mozak.

Dijagnoza Duševnih Poremećaja Vezanih uz Oštećenje Mozga

Dijagnosticiranje ovih poremećaja zahtijeva multidisciplinarni pristup i uključuje:

1. Detaljnu anamnezu – Liječnik će uzeti detaljne podatke o povijesti bolesti pacijenta, uključujući prethodne ozljede, infekcije ili bolesti.
2. Neurološki pregled – Slikovne pretrage, poput magnetske rezonancije (MRI) ili kompjuterizirane tomografije (CT), mogu pomoći u identificiranju oštećenja mozga.
3. Neuropsihološka procjena – Testovi koji procjenjuju kognitivne, emocionalne i ponašajne funkcije pacijenta ključni su za prepoznavanje specifičnih simptoma.
4. Laboratorijski testovi – Krvni testovi i analize tekućina mogu pomoći u isključivanju infekcija ili metaboličkih poremećaja.

Liječenje Duševnih Poremećaja Vezanih uz Oštećenje Mozga

Liječenje ovog tipa poremećaja ovisi o osnovnom uzroku, ali najčešći pristupi uključuju:

• Farmakološka terapija – Lijekovi poput antipsihotika, antidepresiva i stabilizatora raspoloženja mogu pomoći u kontroli simptoma.
• Terapija uzroka – Ako je poremećaj uzrokovan specifičnom bolešću, liječenje osnovne bolesti može značajno poboljšati psihijatrijske simptome. Primjerice, liječenje infekcije ili kontrola šećera u krvi može dovesti do poboljšanja.
• Kognitivna i bihevioralna terapija (KBT) – Psihoterapija može pomoći pacijentima da bolje razumiju i kontroliraju simptome te razviju vještine za upravljanje stresom i anksioznošću.
• Rehabilitacijski programi – Uključuju fizikalnu terapiju, radnu terapiju i neuropsihološku rehabilitaciju kako bi se pomoglo pacijentima u vraćanju funkcija i poboljšanju kvalitete života.
• Podrška obitelji – Edukacija i psihosocijalna podrška članovima obitelji pomažu u stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za pacijente.

Zaključak

F06.8 Ostali označeni duševni poremećaji vezani uz oštećenje i disfunkciju mozga i fizičku bolest zahtijevaju sveobuhvatni pristup liječenju koji uključuje farmakološke, terapijske i rehabilitacijske mjere. Rano prepoznavanje simptoma i pravilno liječenje mogu poboljšati prognozu i značajno unaprijediti kvalitetu života pacijenata. Ako primijetite simptome povezane s promjenama u ponašanju, kognitivnim sposobnostima ili emocionalnom stabilnošću, važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se postavila točna dijagnoza i započelo odgovarajuće liječenje.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---