F20.1 Hebefrena Shizofrenija: Simptomi, Dijagnoza i Liječenje

F20.1 Hebefrena Shizofrenija: Simptomi, Dijagnoza i Liječenje

Hebefrena shizofrenija, poznata i kao dezorganizirana shizofrenija, podtip je shizofrenije karakteriziran dezorganiziranim razmišljanjem, ponašanjem i govorom, uz izraženu emocionalnu plitkost i neprimjereno ponašanje. Ovaj oblik shizofrenije obično započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi i često ima progresivan tijek bez jasnih epizoda remisije.

Simptomi Hebefrene Shizofrenije

Hebefrena shizofrenija ima specifične simptome koji razlikuju ovaj poremećaj od drugih podtipova shizofrenije:

• Dezorganizirani govor – Govor osobe je nejasan, besmislen, ili ne povezan logički, što otežava komunikaciju.
• Neorganizirano ponašanje – Ponašanje može biti kaotično i neprikladno situaciji, uključujući impulzivne i nepredvidljive radnje.
• Emocionalna plitkost – Osobe često pokazuju neadekvatne ili iznenadne emocije, kao što je smijanje ili plač bez vidljivog razloga.
• Socijalna povučenost – Teško se povezuju s drugima, izbjegavaju društvene interakcije i imaju tendenciju povlačenja iz društva.
• Nedostatak motivacije – Postoje ozbiljni problemi s održavanjem osnovnih životnih navika i obaveza poput osobne higijene, prehrane i svakodnevnih aktivnosti.

Dijagnoza Hebefrene Shizofrenije

Dijagnoza hebefrene shizofrenije temelji se na kliničkom promatranju simptoma i povijesti bolesti. Liječnici uzimaju u obzir:

1. Trajanje simptoma – Za postavljanje dijagnoze potrebna je prisutnost simptoma u trajanju od najmanje šest mjeseci.
2. Psihijatrijska procjena – Detaljna evaluacija pacijentovih mentalnih funkcija, uključujući emocionalno stanje, govor i ponašanje.
3. Isključenje drugih poremećaja – Potrebno je isključiti druge uzroke simptoma, poput neuroloških poremećaja ili zloupotrebe psihoaktivnih tvari.

Liječenje Hebefrene Shizofrenije

Liječenje hebefrene shizofrenije zahtijeva dugoročni i multidisciplinarni pristup. Glavni ciljevi liječenja su stabilizacija simptoma, poboljšanje kvalitete života i smanjenje rizika od relapsa.

1. Farmakološka terapija – Antipsihotici su osnovni lijekovi u liječenju hebefrene shizofrenije. Tipični i atipični antipsihotici pomažu u smanjenju psihotičnih simptoma i stabilizaciji raspoloženja.
2. Psihoterapija – Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) može pomoći pacijentima da prepoznaju i prilagode negativne obrasce mišljenja i ponašanja, dok grupna terapija može poboljšati socijalne vještine.
3. Socijalna podrška – Uključivanje obitelji i prijatelja u proces liječenja važno je za pružanje emocionalne podrške i poticanje pacijenta na održavanje svakodnevnih aktivnosti. Rehabilitacijski programi mogu pomoći pacijentima u učenju osnovnih životnih vještina.
4. Bolnička skrb – U teškim slučajevima, kada su simptomi izrazito izraženi ili kada postoji opasnost po sigurnost pacijenta ili drugih, može biti potrebna hospitalizacija.

Prognoza

Hebefrena shizofrenija obično ima teži tijek od drugih podtipova shizofrenije. Simptomi mogu postati kronični i teško se povlače bez odgovarajuće terapije. Rana intervencija i dosljedno liječenje mogu pomoći u smanjenju težine simptoma i poboljšanju dugoročne prognoze.

Zaključak

Hebefrena shizofrenija je ozbiljan mentalni poremećaj koji zahtijeva dugoročno liječenje i podršku. Prepoznavanje simptoma i rana intervencija ključni su za poboljšanje kvalitete života pacijenata. Kombinacija farmakoterapije, psihoterapije i socijalne podrške može značajno pomoći u upravljanju simptomima i smanjenju negativnog utjecaja ovog poremećaja na svakodnevni život.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---