Ostale trajne promjene ličnosti (F62.8): Uzroci, simptomi i psihijatrijski tretmani
Ostale trajne promjene ličnosti (F62.8): Uzroci, simptomi i učinkoviti psihijatrijski tretmani
Kategorija F62.8 prema MKB-10 obuhvaća raznolike trajne promjene ličnosti koje nisu izravno povezane s oštećenjem mozga, ali su posljedica ozbiljnih psihičkih ili emocionalnih trauma. Ove promjene mogu biti izazvane različitim psihološkim stresorima, kroničnim bolestima, ili drugim dugotrajnim mentalnim problemima. Simptomi se mogu značajno razlikovati među pacijentima, no zajednički faktor je duboka i trajna promjena u načinu na koji osoba doživljava sebe, druge ljude i svijet oko sebe.
Simptomi ostalih trajnih promjena ličnosti (F62.8)
Simptomi ovog poremećaja mogu varirati ovisno o specifičnom uzroku promjene ličnosti. Međutim, uobičajeni simptomi uključuju:
- Promjena u emocionalnoj reaktivnosti: Osobe mogu postati manje emocionalno angažirane, s reduciranim emocionalnim odgovorima ili potpunom emocionalnom otupjelošću.
- Negativna percepcija svijeta i ljudi: Razvijanje nepovjerenja prema drugima, pesimistički pogled na život te osjećaj da su ljudi i društvo prijetnja.
- Dugotrajna socijalna izolacija: Osobe se povlače iz društvenih interakcija, izbjegavajući bliske odnose i osjećajući se neadekvatno u socijalnim situacijama.
- Promjena u načinu funkcioniranja: Smanjen kapacitet za svakodnevne obveze, posao i društvene aktivnosti, često popraćen demotivacijom i općim umorom.
- Kronični stres i anksioznost: Dugoročna emocionalna nestabilnost, nervoza i stalni osjećaj nesigurnosti, koji ometaju normalno funkcioniranje.
Uzroci ostalih trajnih promjena ličnosti (F62.8)
Ove promjene u ličnosti mogu biti rezultat dugotrajnih, ekstremnih ili kroničnih psihičkih i emocionalnih stanja koja nisu klasificirana pod druge specifične poremećaje ličnosti. Neki od uzroka uključuju:
- Dugotrajne emocionalne traume: Neprekidno izlaganje stresu ili traumi, poput zlostavljanja, zanemarivanja, ili životnih uvjeta prepunih nesigurnosti, može dovesti do trajnih promjena u ličnosti.
- Kronične bolesti ili fizički hendikepi: Fizička stanja koja narušavaju svakodnevno funkcioniranje mogu uzrokovati trajne promjene u načinu na koji osoba doživljava sebe i svijet.
- Dugotrajni konflikti ili stresne situacije: Osobe koje su dugo izložene konfliktima u obitelji ili na poslu mogu razviti trajne emocionalne promjene zbog stalne psihološke napetosti.
- Psihičke bolesti: Iako nisu izravna posljedica oštećenja mozga, određene psihijatrijske bolesti, poput dugotrajne depresije ili anksioznih poremećaja, mogu uzrokovati dugoročne promjene ličnosti.
Dijagnoza ostalih trajnih promjena ličnosti
Dijagnoza ovog poremećaja postavlja se nakon detaljne procjene simptoma, životne povijesti i psiholoških testova. Psihijatar analizira duljinu trajanja simptoma i utjecaj koji ti simptomi imaju na kvalitetu života pacijenta. Ključno je isključiti prisutnost drugih mentalnih poremećaja ili neuroloških problema kako bi se postavila točna dijagnoza F62.8.
Liječenje ostalih trajnih promjena ličnosti
Liječenje ovog poremećaja može biti izazovno zbog različitih uzroka i simptoma, no kombinacija psihoterapije i, u nekim slučajevima, farmakoterapije, može donijeti značajno poboljšanje. Cilj terapije je pomoći pacijentima da razumiju i upravljaju promjenama u svojoj osobnosti te da se reintegriraju u svakodnevne aktivnosti i društvene odnose.
1. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
KBT pomaže pacijentima da prepoznaju negativne obrasce mišljenja i ponašanja koji su se razvili zbog dugotrajnih stresora. Terapeuti pomažu pacijentima da razviju tehnike suočavanja s anksioznošću, pesimizmom i socijalnom izolacijom te da postepeno vraćaju kontrolu nad svojim emocionalnim reakcijama.
2. Terapija usmjerena na traumu
Za pacijente koji su prošli kroz emocionalne traume, terapija usmjerena na traumu (poput EMDR-a) pomaže im da se suoče s traumatskim sjećanjima i da ih integriraju bez ponovnog proživljavanja boli. Ova terapija može biti vrlo korisna u smanjenju emocionalnog stresa i pomoći pacijentima da prebrode prošla traumatska iskustva.
3. Grupna terapija i socijalna rehabilitacija
Grupna terapija omogućuje pacijentima da podijele svoja iskustva s drugim osobama koje prolaze kroz slične izazove. Ovaj oblik terapije potiče osjećaj zajedništva i podrške, te može pomoći u razvoju socijalnih vještina i ponovnoj integraciji u društvo. Socijalna rehabilitacija uključuje rad na povratku u normalan život, poboljšanju odnosa i funkcionalnosti.
4. Farmakoterapija
Ako su simptomi izraženi i značajno ometaju svakodnevni život, lijekovi poput antidepresiva ili stabilizatora raspoloženja mogu pomoći u ublažavanju anksioznosti, depresije ili emocionalne nestabilnosti. Psihijatar odlučuje o upotrebi lijekova na temelju težine simptoma i individualnih potreba pacijenta.
Zaključak
Ostale trajne promjene ličnosti (F62.8) predstavljaju kompleksan psihijatrijski problem koji može znatno utjecati na kvalitetu života pacijenata. Međutim, pravilnom dijagnozom i terapijom moguće je smanjiti simptome i poboljšati svakodnevno funkcioniranje. Kognitivno-bihevioralna terapija, grupna terapija, te farmakološka podrška ključni su alati u liječenju ovih promjena.
Ako vi ili netko koga poznajete pokazuje znakove trajnih promjena ličnosti nakon emocionalnih trauma ili dugotrajnih stresnih iskustava, važno je potražiti pomoć stručnjaka. Psihijatrijska podrška i terapijski pristupi mogu značajno pomoći u procesu oporavka i obnovi psihološke stabilnosti.
Naslovnica
