F68.0 Pomna obrada fizičkih simptoma zbog psiholoških razloga
F68.0 Pomna obrada fizičkih simptoma zbog psiholoških razloga: Psihijatrijska rješenja za somatizacijske poremećaje F68.0 Pomna obrada fizičkih simptoma zbog psiholoških razloga: Kako prepoznati i liječiti somatizacijske poremećaje Poremećaj označen kao F68.0 u međunarodnoj klasifikaciji bolesti odnosi se na pomnu obradu fizičkih simptoma koji nemaju jasno medicinsko objašnjenje, a nastaju zbog psiholoških razloga. Ovaj poremećaj, poznat i kao somatizacijski poremećaj, javlja se kada osoba intenzivno doživljava ili interpretira fizičke simptome, iako nema organskih uzroka koji bi ih objasnili. Pojedinci s ovim poremećajem često traže medicinsku pomoć za niz tjelesnih simptoma, dok je osnovni uzrok psihološke prirode. Iako se simptomi manifestiraju fizički, pristup liječenju uključuje prepoznavanje i liječenje psiholoških faktora koji stoje u pozadini.

Simptomi F68.0 poremećaja

Osobe s ovim poremećajem mogu doživjeti širok raspon fizičkih simptoma koji mogu biti različitih intenziteta i ozbiljnosti. Najčešći simptomi uključuju:
  1. Kronična bol: Bol koja može zahvatiti različite dijelove tijela, a za koju nema medicinskog objašnjenja.
  2. Umor i iscrpljenost: Osoba se osjeća neprestano umorno, bez obzira na adekvatan odmor.
  3. Probavni problemi: Problemi poput nadutosti, mučnine ili bolova u želucu često su prisutni.
  4. Respiratorni simptomi: Kratkoća daha ili osjećaj gušenja mogu se pojaviti bez fizičkog uzroka.
  5. Palpitacije ili ubrzan rad srca: Iako su simptomi slični srčanim problemima, dijagnostički testovi ne otkrivaju nikakvu abnormalnost.
Ovi simptomi nisu uzrokovani fizičkom bolesti, već su rezultat psiholoških faktora poput stresa, tjeskobe ili drugih emocionalnih poremećaja.

Uzroci F68.0 poremećaja

Uzroci ovog poremećaja su najčešće složeni i povezani s psihološkim faktorima, koji mogu uključivati:
  1. Stres i anksioznost: Dugi periodi stresa mogu rezultirati tjelesnim simptomima, dok anksioznost pojačava osjećaj nelagode u tijelu.
  2. Potisnute emocije: Kada osoba potiskuje emocionalne probleme, poput tuge, ljutnje ili straha, te emocije mogu "izaći na površinu" kroz fizičke simptome.
  3. Trauma iz prošlosti: Osobe koje su preživjele traumu, bilo emocionalnu ili fizičku, mogu razviti fizičke simptome kao način da se nose s traumatskim iskustvima.
  4. Hipohondrija: Strah od bolesti može potaknuti pojačanu pažnju na tijelo i interpretaciju normalnih tjelesnih signala kao znakova ozbiljnih bolesti.
  5. Socijalni i obiteljski faktori: Negativno okruženje, stresne interpersonalne odnose ili nedostatak podrške mogu doprinijeti razvoju ovog poremećaja.

Dijagnoza F68.0 poremećaja

Dijagnoza F68.0 postavlja se kada su fizički simptomi prisutni, ali medicinski testovi ne pokazuju nikakve abnormalnosti, te se sumnja da su uzrokovani psihološkim čimbenicima. Klinička procjena uključuje detaljan razgovor s pacijentom kako bi se razumjeli emocionalni i psihološki faktori. Važno je isključiti sve moguće fizičke uzroke prije nego što se postavi dijagnoza ovog poremećaja.

Psihijatrijski tretmani za F68.0 poremećaj

Liječenje ovog poremećaja zahtijeva sveobuhvatan pristup koji kombinira medicinsku i psihološku njegu. Psihoterapija je ključna komponenta liječenja, ali u određenim slučajevima može biti potrebna i farmakoterapija. Glavni ciljevi liječenja su smanjiti simptome, poboljšati kvalitetu života i pomoći pacijentu da se nosi s emocionalnim izazovima.

1. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

Kognitivno-bihevioralna terapija smatra se jednim od najefikasnijih tretmana za somatizacijske poremećaje. Cilj KBT-a je pomoći pacijentima da prepoznaju i promijene negativne obrasce mišljenja i ponašanja koji pridonose tjelesnim simptomima. Također se pacijente uči tehnikama kako prepoznati stresore i bolje upravljati tjeskobom koja može izazvati fizičke simptome.

2. Psihodinamička terapija

Ova vrsta terapije pomaže pacijentima istražiti dublje emocionalne sukobe i potisnute emocije koje mogu doprinositi pojavi fizičkih simptoma. Fokus je na razumijevanju kako prošla iskustva i traume utječu na sadašnje tjelesne i emocionalne reakcije.

3. Medicinsko savjetovanje i edukacija

Edukacija pacijenta o povezanosti između uma i tijela ključna je za smanjenje zabrinutosti zbog tjelesnih simptoma. Kada pacijent razumije da fizički simptomi mogu biti uzrokovani psihološkim faktorima, to može smanjiti anksioznost i potražnju za nepotrebnim medicinskim pretragama.

4. Tehnike relaksacije i mindfulness

Vježbe poput mindfulnessa, tehnika disanja i progresivne mišićne relaksacije pomažu u smanjenju napetosti i stresa, čime se ublažavaju tjelesni simptomi. Ove metode pomažu pacijentima da bolje kontroliraju svoje emocionalne reakcije i fizičke simptome.

5. Farmakoterapija

U slučajevima kada pacijenti pate od značajne anksioznosti ili depresije koja pogoršava simptome, lijekovi poput antidepresiva mogu biti korisni. Ovi lijekovi pomažu stabilizirati raspoloženje i smanjiti psihološki stres koji uzrokuje tjelesne simptome.

Zaključak

F68.0 Pomna obrada fizičkih simptoma zbog psiholoških razloga predstavlja složen poremećaj u kojem se fizički simptomi pojavljuju kao rezultat emocionalnih i psiholoških stanja. Iako su simptomi fizički, liječenje zahtijeva fokus na psihološkoj intervenciji i razumijevanju emocionalnih uzroka simptoma. Kroz psihoterapiju, edukaciju i tehniku upravljanja stresom, pacijenti mogu značajno poboljšati svoje emocionalno i fizičko zdravlje. Ako se suočavate s neobjašnjivim fizičkim simptomima koji vas uznemiruju, važno je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje. Pravovremena podrška može pomoći u prepoznavanju i rješavanju emocionalnih uzroka simptoma te unaprijediti vaše opće dobrostanje.  

Dalibor Katić


Naslovnica


   

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)