Parkinsonova bolest (G20): Uzroci, simptomi i najbolji pristupi liječenju Parkinsonova bolest (šifra G20) je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji utječe na motoričke sposobnosti i kvalitetu života oboljelih. Nastaje zbog gubitka dopaminergičnih neurona u mozgu, što uzrokuje simptome poput tremora, ukočenosti i sporih pokreta. U nastavku saznajte sve o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog složenog stanja.

---

Što je Parkinsonova bolest?

Parkinsonova bolest je kronično stanje koje prvenstveno pogađa središnji živčani sustav. Glavni problem je smanjenje proizvodnje dopamina u substantia nigra, dijelu mozga zaduženom za kontrolu pokreta. Bolest se najčešće javlja kod osoba starijih od 60 godina, ali može pogoditi i mlađe osobe u rjeđim slučajevima. Rano prepoznavanje simptoma ključno je za usporavanje progresije bolesti.

---

Uzroci Parkinsonove bolesti

Točan uzrok Parkinsonove bolesti nije u potpunosti poznat, no stručnjaci smatraju da kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika doprinosi njenom razvoju.

1. Genetski faktori:
   • Mutacije u genima poput LRRK2 i PARK2 mogu povećati rizik.
   • Obiteljska povijest bolesti povezana je s većom vjerojatnošću razvoja bolesti.
2. Okolišni čimbenici:
   • Izloženost pesticidima, herbicidima i teškim metalima.
   • Kronična izloženost industrijskim toksinima.
3. Starenje:
   • Prirodno starenje smanjuje broj dopaminergičnih neurona, što povećava rizik.
4. Oksidativni stres:
   • Oštećenje moždanih stanica uslijed nakupljanja slobodnih radikala.

---

Simptomi Parkinsonove bolesti

Simptomi se obično razvijaju postupno i razlikuju se od osobe do osobe. Dijele se na motoričke i nemotoričke simptome. Motorički simptomi:

• Tremor (drhtanje), osobito u mirovanju.
• Bradikinezija (usporenost pokreta).
• Mišićna ukočenost (rigidnost).
• Posturalna nestabilnost (gubitak ravnoteže i sklonost padovima).

Nemotorički simptomi:

• Depresija, anksioznost i promjene raspoloženja.
• Problemi s pamćenjem i koncentracijom.
• Poremećaji spavanja (nesanica, REM poremećaj).
• Zatvor, smanjen osjet njuha i problemi s mokrenjem.

---

Dijagnostika Parkinsonove bolesti

Ne postoji specifičan laboratorijski test za Parkinsonovu bolest, stoga dijagnozu postavlja neurolog na temelju kliničkih simptoma i pregleda.

1. Neurološki pregled:
   • Procjena motoričkih i nemotoričkih simptoma.
2. Neuroimaging (snimanje mozga):
   • MRI i CT koriste se za isključenje drugih bolesti.
   • DaTSCAN može potvrditi smanjenje dopaminskih receptora.
3. Odgovor na terapiju:
   • Poboljšanje simptoma nakon primjene lijekova (poput L-dope) često potvrđuje dijagnozu.

---

Liječenje Parkinsonove bolesti

Iako ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest, simptomi se mogu učinkovito kontrolirati kombinacijom terapija.

1. Farmakološko liječenje
   • Levodopa (L-dopa): Najčešće korišten lijek koji nadoknađuje dopamin u mozgu.
   • Dopaminski agonisti: Stimuliraju dopaminske receptore (pr. pramipeksol, ropinirol).
   • MAO-B inhibitori: Usporavaju razgradnju dopamina (pr. selegilin, rasagilin).
   • Amantadin: Pomaže kod diskinezija i tremora.
2. Kirurško liječenje
   • Duboka mozgovna stimulacija (DBS): Elektroda se implantira u mozak kako bi regulirala abnormalne signale.
3. Fizikalna terapija
   • Fizioterapija za očuvanje pokretljivosti i ravnoteže.
   • Rad s logopedom za poboljšanje govora i gutanja.
4. Promjena načina života
   • Redovita tjelovježba (yoga, pilates).
   • Zdrava prehrana bogata antioksidansima i vlaknima za regulaciju probave.
5. Psihološka podrška
   • Terapije za upravljanje depresijom i anksioznošću.
   • Podrška obitelji i grupe za samopomoć.

---

Prevencija Parkinsonove bolesti

Iako nije moguće potpuno spriječiti Parkinsonovu bolest, neki koraci mogu pomoći u smanjenju rizika:

• Izbjegavanje izloženosti pesticidima i teškim metalima.
• Zdrava prehrana bogata voćem, povrćem i omega-3 masnim kiselinama.
• Redovita tjelesna aktivnost.
• Kontrola kroničnih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije.

---

Zaključak

Parkinsonova bolest (G20) složen je poremećaj koji zahtijeva multidisciplinarni pristup u dijagnostici i liječenju. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, primjena odgovarajuće terapije i promjene u načinu života mogu značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih. Ako primijetite rane znakove poput tremora ili ukočenosti, obratite se neurologu za procjenu i savjet.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---