Metode i modeli za učinkovito istraživanje organizacijske kulture

Organizacijska kultura ima ključan utjecaj na uspjeh svake organizacije. Razumijevanje i procjena organizacijske kulture omogućava menadžerima i liderima donošenje boljih odluka o tome kako poboljšati radno okruženje, povećati angažiranost zaposlenika te ostvariti strateške ciljeve poduzeća. Korištenje odgovarajućih metoda i modela za istraživanje organizacijske kulture pomaže u detaljnoj analizi postojećih praksi, uvjerenja i ponašanja unutar organizacije.

Što je organizacijska kultura?

Organizacijska kultura predstavlja skup zajedničkih vrijednosti, normi, vjerovanja i ponašanja unutar jedne organizacije. Ona utječe na to kako zaposlenici međusobno komuniciraju, kako se odnose prema radu i kako se donose odluke unutar organizacije. Istraživanje organizacijske kulture ključno je za prepoznavanje snaga i slabosti unutar organizacije, kao i za identifikaciju područja koja je potrebno poboljšati.

Ključne metode za istraživanje organizacijske kulture

Postoji nekoliko metoda koje su se pokazale korisnima u istraživanju organizacijske kulture. Svaka metoda pruža specifičan uvid u način na koji kultura oblikuje ponašanje i odnose unutar organizacije.

1. Anketna istraživanja

Jedna od najčešće korištenih metoda su ankete koje omogućuju prikupljanje podataka od velikog broja zaposlenika. Ove ankete sadrže pitanja o percepciji organizacijskih vrijednosti, normi i uvjerenja, a rezultati daju pregled trenutnog stanja kulture unutar organizacije. Prednosti ove metode su u kvantitativnom pristupu i mogućnosti analize velikog broja podataka. Međutim, potrebno je pažljivo koncipirati pitanja kako bi se izbjeglo iskrivljavanje rezultata.

2. Intervjui i fokus grupe

Intervjui i fokus grupe omogućuju dublje razumijevanje kulture kroz detaljne razgovore sa zaposlenicima. Ove metode daju kvalitativne uvide u stavove i osjećaje zaposlenika u vezi s kulturom. Intervjui su idealni za razumijevanje pojedinačnih iskustava, dok fokus grupe omogućuju razmjenu mišljenja unutar manjih timova, pružajući uvid u grupnu dinamiku.

3. Posmatranje

Posmatranje je metoda koja omogućuje istraživačima da izravno promatraju ponašanja zaposlenika u svakodnevnim situacijama. Ovo uključuje interakcije među kolegama, donošenje odluka i način na koji se komunicira unutar organizacije. Posmatranje pruža stvaran uvid u to kako se organizacijska kultura manifestira u praksi, ali zahtijeva objektivnost istraživača kako bi se izbjegla pristranost.

4. Analiza dokumenata

Analiza organizacijskih dokumenata uključuje pregled službenih politika, procedura, internog komunikacijskog materijala i drugih relevantnih dokumenata kako bi se razumjeli formalni aspekti kulture. Ova metoda omogućuje uvid u norme koje su zapisane i institucionalizirane, ali često ne odražava stvarno ponašanje zaposlenika u svakodnevnom radu.

5. Korištenje kulturnih pokazatelja

Kulturni pokazatelji kao što su simboli, rituali, nagrade, stilovi komunikacije i radne prakse mogu pomoći u analizi organizacijske kulture. Na primjer, način na koji se nagrađuju zaposlenici, kako se postavljaju ciljevi ili kako se rješavaju konflikti, može otkriti ključne elemente kulture organizacije.

Najvažniji modeli organizacijske kulture

Korištenje modela u istraživanju organizacijske kulture pomaže u strukturiranju i interpretaciji prikupljenih podataka. Postoji nekoliko poznatih modela koji su našli široku primjenu u praksi.

1. Scheinov model organizacijske kulture

Jedan od najpoznatijih modela je Scheinov trodimenzionalni model, koji razdvaja kulturu na tri nivoa:

Artefakti: Vidljive strukture i procesi unutar organizacije, uključujući prostorije, odjeću zaposlenika, radne procese i tehniku komunikacije.
Vrijednosti: Načela koja usmjeravaju rad i ponašanje zaposlenika, poput inovativnosti, timskog rada ili poštovanja prema klijentima.
Temeljne pretpostavke: Nevidljive, duboko usađene uvjerenja koja oblikuju način na koji zaposlenici razumiju svoju ulogu u organizaciji.

Scheinov model omogućuje dubinsku analizu kulture i njenih osnovnih uzroka, što ga čini vrlo korisnim za organizacijske promjene.

2. Cameron i Quinnov model konkurentnih vrijednosti

Ovaj model analizira organizacijske kulture kroz četiri ključne dimenzije:

Klan kultura: Fokus na timskom radu, suradnji i brizi za zaposlenike.
Adhokratska kultura: Orijentirana prema inovacijama i prilagodljivosti.
Hijerarhijska kultura: Temeljena na pravilima, procedurama i formalnim strukturama.
Tržišna kultura: Usmjerena na konkurenciju, postizanje rezultata i uspjeh na tržištu.

Cameron i Quinnov model omogućuje organizacijama da utvrde u kojoj se od ove četiri kategorije nalaze i gdje žele ići u budućnosti.

3. Hofstedeov model nacionalnih kultura

Hofstedeov model primarno analizira kako nacionalna kultura utječe na organizacijsku kulturu. Njegov model koristi dimenzije poput distanciranosti od moći, individualizma nasuprot kolektivizmu, muževnosti nasuprot ženskosti i izbjegavanja nesigurnosti kako bi razumio kako nacionalni okvir utječe na organizacijske vrijednosti.

Zaključak

Istraživanje organizacijske kulture ključno je za razumijevanje i unaprjeđenje radne atmosfere i ukupnog uspjeha poduzeća. Korištenje različitih metoda i modela omogućava temeljitu analizu različitih aspekata kulture i nudi uvid u to kako zaposlenici doživljavaju svoje radno okruženje. Uspješna organizacija je ona koja prepoznaje važnost kulture i koristi ove alate za njeno kontinuirano poboljšanje, stvarajući okruženje u kojem zaposlenici mogu napredovati, a poslovni rezultati doseći svoj puni potencijal.

Dalibor Katić

Udruga “Putokaz” Server – MyDataKnox