F05.0 Delirij Bez Demencije: Simptomi, Dijagnoza i Liječenje

F05.0 Delirij Bez Demencije: Simptomi, Dijagnoza i Liječenje

F05.0 Delirij koji nije superponiran na demenciju odnosi se na akutno zbunjujuće stanje koje nije povezano s prethodnom dijagnozom demencije. Ovo stanje se često javlja kao posljedica fizičkih ili medicinskih uzroka, uključujući infekcije, metaboličke poremećaje ili traume. Delirij se može razviti iznenada, uz promjene u svijesti, pažnji i ponašanju, te zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Ovdje ćemo razmotriti simptome, dijagnostičke postupke i mogućnosti liječenja ovog oblika delirija.

Simptomi Delirija Bez Demencije

Delirij bez demencije često se očituje kao iznenadna i značajna promjena u mentalnom stanju osobe. Simptomi mogu uključivati:

• Naglo oštećenje pažnje i svijesti – Osobe mogu imati poteškoće s fokusiranjem, lako se ometaju i postaju dezorijentirane u vremenu i prostoru.
• Zbunjenost i dezorijentacija – Osobe mogu biti dezorijentirane i ne prepoznati svoje okruženje ili ljude oko sebe.
• Halucinacije i deluzije – Vidne ili slušne halucinacije te lažna uvjerenja mogu se pojaviti tijekom delirija.
• Promjene u raspoloženju – Nagli prijelazi iz apatije u anksioznost, uznemirenost ili čak agresivnost.
• Poremećaji spavanja – Osobe s delirijem često imaju poremećeni ciklus spavanja i budnosti, što može pogoršati simptome.
• Nemir i hiperaktivnost – Neki pacijenti mogu postati izrazito nemirni, pokušavajući napustiti prostoriju ili raditi nelogične radnje.

Uzroci Delirija Bez Demencije

Delirij može biti uzrokovan različitim medicinskim stanjima ili situacijama. Najčešći uzroci uključuju:

• Infekcije – Infekcije poput upale pluća, infekcija mokraćnog sustava ili sepsi često su povezane s razvojem delirija, posebno kod starijih osoba.
• Metabolički poremećaji – Neravnoteža elektrolita, hipoglikemija, dehidracija ili zatajenje bubrega mogu uzrokovati nagle promjene u funkciji mozga.
• Operacije i traume – Postoperativni delirij često se javlja kod starijih pacijenata nakon velikih kirurških zahvata.
• Neurološke bolesti – Moždani udar, tumori mozga ili druge neurološke promjene mogu dovesti do delirija.
• Lijekovi – Upotreba određenih lijekova, osobito onih koji utječu na središnji živčani sustav, može uzrokovati delirij, kao što su antikolinergici, opioidi i sedativi.

Dijagnoza Delirija

Dijagnoza delirija bez demencije temelji se na prepoznavanju naglih promjena u mentalnom stanju i isključivanju drugih uzroka. Glavni koraci dijagnostičkog procesa uključuju:

1. Klinička procjena – Liječnici procjenjuju prisutnost akutnih simptoma zbunjenosti, dezorijentacije i poremećaja svijesti.
2. Neuropsihološki testovi – Kognitivni testovi koriste se za procjenu pažnje, orijentacije i sposobnosti rasuđivanja, što pomaže u razlikovanju delirija od drugih stanja.
3. Laboratorijski testovi – Krvne pretrage mogu pomoći u otkrivanju metaboličkih poremećaja, infekcija ili drugih stanja koja mogu izazvati delirij.
4. Slikovne pretrage mozga – MRI ili CT skenovi koriste se kako bi se isključili neurološki poremećaji poput moždanog udara ili tumora.
5. Pregled lijekova – Liječnici procjenjuju moguće lijekove koji bi mogli uzrokovati delirij i, ako je potrebno, prilagođavaju terapiju.

Liječenje Delirija Bez Demencije

Liječenje delirija usmjereno je na uklanjanje osnovnog uzroka i stabilizaciju simptoma. Ključni koraci u liječenju uključuju:

• Liječenje osnovnog uzroka – Ako je delirij uzrokovan infekcijom, dehidracijom ili metaboličkim poremećajem, liječenje će biti usmjereno na te probleme. Na primjer, antibiotici za infekciju ili nadoknada tekućine za dehidraciju.
• Podrška pacijentu u okolini – Osiguravanje mirne i stabilne okoline može smanjiti zbunjenost. Prisutnost poznatih lica, smanjena buka i dovoljna količina dnevnog svjetla pomažu u smanjenju simptoma.
• Lijekovi za kontrolu simptoma – Ako su simptomi ozbiljni, kao što su halucinacije ili agitacija, mogu se koristiti antipsihotici (npr. haloperidol) ili benzodiazepini. Međutim, ovi lijekovi koriste se oprezno zbog mogućih nuspojava.
• Praćenje i podrška – Psihološka podrška i skrb važni su za smanjenje anksioznosti i nelagode pacijenata te za pružanje odgovarajuće skrbi.

Zaključak

F05.0 Delirij bez demencije ozbiljno je stanje koje zahtijeva brzu intervenciju. Pravovremena dijagnoza i liječenje osnovnog uzroka mogu spriječiti komplikacije i značajno poboljšati ishod. Ako vi ili vaša voljena osoba pokazujete simptome delirija, važno je hitno potražiti medicinsku pomoć kako bi se stanje pravodobno stabiliziralo.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---