F05.1 Delirij Superponiran na Demenciju: Simptomi, Uzroci i Liječenje

F05.1 Delirij Superponiran na Demenciju: Simptomi, Uzroci i Liječenje

F05.1 Delirij superponiran na demenciju označava stanje u kojem se akutni delirij javlja kod osobe koja već pati od demencije. Ovo stanje često izaziva naglo pogoršanje kognitivnih funkcija i ponašanja kod pacijenata, što predstavlja veliki izazov za oboljele i njihove njegovatelje. Delirij je često uzrokovan dodatnim fizičkim ili medicinskim čimbenicima, iako je osnovna demencija već prisutna. Brza identifikacija i liječenje ovog stanja mogu značajno poboljšati kvalitetu života pacijenta.

Simptomi Delirija Superponiranog na Demenciju

Simptomi delirija kod osoba koje već boluju od demencije mogu biti slični simptomima osnovne bolesti, ali su često iznenadni i intenzivniji. Glavni simptomi uključuju:

• Naglo pogoršanje kognitivnih funkcija – Pacijent koji već pati od demencije može pokazivati još veću zbunjenost, dezorijentaciju i smanjenje sposobnosti razmišljanja.
• Halucinacije i deluzije – Vidne ili slušne halucinacije te deluzije češće se javljaju tijekom delirija nego u fazama demencije.
• Oštećenje pažnje – Pacijent može imati ozbiljne poteškoće u održavanju pažnje, prelazeći s jedne misli na drugu bez logičnog slijeda.
• Poremećaji spavanja – Inverzija dnevnog ritma, nesanica ili prekomjerna pospanost mogu biti izraženiji tijekom delirija.
• Promjene u ponašanju – Nemir, razdražljivost, agresivnost ili pasivnost mogu biti izraženiji u usporedbi s uobičajenim ponašanjem osobe s demencijom.
• Pogoršanje motoričkih funkcija – Pacijent može postati nesiguran u hodanju ili pokazivati znakove motoričke dezorganizacije.

Uzroci Delirija Superponiranog na Demenciju

Iako demencija sama po sebi predisponira pacijenta na razvoj delirija, ovaj sindrom često se javlja zbog dodatnih vanjskih čimbenika. Najčešći uzroci uključuju:

• Infekcije – Infekcije mokraćnog sustava, pluća ili sepse mogu ubrzati nastanak delirija kod pacijenata s demencijom.
• Dehidracija i metabolički poremećaji – Neravnoteža elektrolita, dehidracija ili hipoglikemija mogu izazvati akutno zbunjujuće stanje.
• Lijekovi – Određeni lijekovi, posebno oni koji utječu na središnji živčani sustav (benzodiazepini, opioidi, antikolinergici), mogu izazvati delirij.
• Postoperativno stanje – Delirij se često javlja nakon operacije, osobito kod starijih osoba s demencijom.
• Neurološki problemi – Moždani udar, trauma glave ili neurodegenerativne promjene mogu pogoršati stanje pacijenta.

Dijagnoza Delirija Superponiranog na Demenciju

Dijagnoza delirija kod pacijenata s demencijom može biti izazovna, jer mnogi simptomi demencije mogu nalikovati simptomima delirija. Međutim, ključno je prepoznati iznenadne promjene u ponašanju i kognitivnim funkcijama. Glavni koraci u dijagnostičkom procesu uključuju:

1. Klinička procjena – Detaljna anamneza i praćenje naglih promjena u ponašanju i kognitivnim funkcijama ključni su za dijagnozu.
2. Neuropsihološki testovi – Testovi koji procjenjuju pažnju, orijentaciju i sposobnost rasuđivanja pomažu razlikovati delirij od pogoršanja demencije.
3. Laboratorijski testovi – Krvne pretrage pomažu u otkrivanju infekcija, poremećaja elektrolita ili drugih medicinskih stanja koja mogu izazvati delirij.
4. Slikovne pretrage – MRI ili CT pretrage koriste se za isključivanje neuroloških stanja poput moždanog udara ili tumora.
5. Pregled lijekova – Važno je procijeniti sve lijekove koje pacijent koristi, kako bi se identificirali potencijalni uzročnici delirija.

Liječenje Delirija Superponiranog na Demenciju

Liječenje delirija superponiranog na demenciju temelji se na rješavanju osnovnog uzroka, smanjenju simptoma i osiguravanju sigurnog okruženja za pacijenta. Glavni koraci u liječenju uključuju:

• Liječenje osnovnog medicinskog problema – Ako je delirij uzrokovan infekcijom, dehidracijom ili lijekovima, liječenje će biti usmjereno na te uzroke. Antibiotici, rehidracija i prilagodba terapije lijekovima ključni su za stabilizaciju pacijenta.
• Stabilizacija okoline – Mirno i sigurno okruženje, sa smanjenjem buke, poznatim licima i osiguravanjem dovoljne količine dnevnog svjetla, može pomoći u smanjenju simptoma delirija.
• Lijekovi za kontrolu simptoma – U nekim slučajevima, mogu se koristiti antipsihotici (npr. haloperidol) za ublažavanje simptoma poput halucinacija ili agresivnosti, ali uvijek s oprezom kod starijih pacijenata.
• Praćenje i podrška – Bliska medicinska i psihološka podrška nužna je kako bi se smanjila anksioznost i pružila emocionalna podrška pacijentu i njegovoj obitelji.

Zaključak

Delirij superponiran na demenciju je ozbiljno stanje koje može značajno pogoršati kvalitetu života oboljelih. Pravovremena dijagnoza i hitna intervencija ključni su za oporavak i stabilizaciju pacijenta. Ako primijetite iznenadne promjene u ponašanju i mentalnom stanju osobe s demencijom, važno je što prije potražiti medicinsku pomoć kako bi se spriječile daljnje komplikacije i omogućilo učinkovito liječenje.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---