F05.8 Ostali Delirij: Simptomi, Uzroci i Mogućnosti Liječenja

F05.8 Ostali Delirij: Simptomi, Uzroci i Mogućnosti Liječenja

F05.8 Ostali delirij odnosi se na stanja delirija koja nisu klasificirana kao posljedica alkohola, psihoaktivnih tvari ili demencije. Delirij je akutno, prolazno stanje zbunjenosti i dezorijentacije koje može zahvatiti ljude svih dobnih skupina, ali je osobito često kod starijih osoba. Ovo stanje predstavlja medicinsku hitnost i zahtijeva brzu dijagnozu i liječenje kako bi se spriječile komplikacije i poboljšao ishod za pacijenta.

Simptomi Ostalih Vrsta Delirija

Simptomi ostalih vrsta delirija mogu biti različiti, ali obično uključuju sljedeće promjene u ponašanju i mentalnom stanju:

• Naglo pogoršanje pažnje i koncentracije – Osobe s delirijem imaju poteškoća s fokusiranjem, brzo se ometaju i postaju zbunjene.
• Dezorijentacija u vremenu i prostoru – Osobe mogu postati dezorijentirane, ne znajući gdje se nalaze, koliko je sati ili koji je datum.
• Promjene u svijesti – Pacijenti mogu varirati između stanja budnosti i pospanosti, pa čak i pasti u stupor ili prekomjernu uzbuđenost.
• Halucinacije i deluzije – Osobe mogu imati vizualne ili slušne halucinacije te lažna uvjerenja koja nisu utemeljena na stvarnosti.
• Promjene raspoloženja – Delirij može izazvati nagle promjene raspoloženja, uključujući anksioznost, strah, depresiju ili uznemirenost.
• Nemir i agitacija – Pacijenti često postaju nemirni i hiperaktivni, dok neki mogu pokazivati pasivnost i povlačenje.
• Poremećaji spavanja – Ciklus spavanja i budnosti može biti ozbiljno poremećen, s nesanicom ili prekomjernom pospanošću.

Uzroci Ostalih Vrsta Delirija

Delirij se može pojaviti zbog niza medicinskih i fizičkih čimbenika. Najčešći uzroci ostalih vrsta delirija uključuju:

• Infekcije – Infekcije, osobito u starijoj populaciji, poput upale pluća ili mokraćnih infekcija, mogu izazvati delirij.
• Metaboličke i endokrine promjene – Neravnoteže u elektrolitima, hipoglikemija, zatajenje jetre ili bubrega te hormonalne promjene često su povezane s delirijem.
• Lijekovi – Uzimanje određenih lijekova, osobito onih koji djeluju na središnji živčani sustav (npr. antipsihotici, benzodiazepini, opioidi), može izazvati delirij.
• Trauma glave – Ozljede glave i moždani udar česti su uzroci delirija, posebno kod starijih osoba.
• Operativni zahvati i anestezija – Nakon operacija, osobito kod starijih osoba, može se pojaviti postoperativni delirij, osobito ako su pacijenti imali komplikacije tijekom anestezije.
• Dehidracija i pothranjenost – Nedostatak tekućine i esencijalnih nutrijenata može izazvati delirij, osobito kod starijih osoba.
• Bolesti živčanog sustava – Neurološka stanja poput Parkinsonove bolesti, epilepsije ili multiple skleroze mogu izazvati delirij.

Dijagnoza Delirija

Dijagnoza delirija temelji se na kliničkoj procjeni, medicinskoj povijesti i pretragama. Proces dijagnoze uključuje sljedeće korake:

1. Anamneza i klinička procjena – Liječnici ocjenjuju prisutnost simptoma zbunjenosti, dezorijentacije i promjena u svijesti.
2. Laboratorijske pretrage – Krvne pretrage koriste se za identifikaciju metaboličkih poremećaja, infekcija ili drugih uzroka delirija.
3. Slikovne pretrage mozga – CT ili MRI mogu pomoći u otkrivanju strukturnih problema u mozgu poput moždanog udara ili tumora.
4. Pregled lijekova – Važno je ispitati sve lijekove koje pacijent uzima kako bi se otkrili potencijalni uzroci delirija povezani s lijekovima.
5. Neuropsihološka testiranja – Kognitivni testovi pomažu u procjeni pažnje, orijentacije i kognitivnih sposobnosti pacijenata.

Liječenje Ostalih Vrsta Delirija

Liječenje delirija usmjereno je na uklanjanje uzroka i stabilizaciju pacijenta. Glavni pristupi uključuju:

• Liječenje osnovnog uzroka – Ako je delirij uzrokovan infekcijom, dehidracijom, poremećajem elektrolita ili lijekovima, liječenje će biti usmjereno na te čimbenike.
• Stvaranje stabilnog okruženja – Pružanje mirne, tihe okoline može pomoći u smanjenju zbunjenosti i tjeskobe kod pacijenta.
• Lijekovi za kontrolu simptoma – Ako pacijent pokazuje ozbiljnu agitaciju, halucinacije ili agresivnost, mogu se koristiti antipsihotici poput haloperidola. Ovi lijekovi primjenjuju se s oprezom, osobito kod starijih osoba.
• Podrška i skrb – Stalni nadzor i psihološka podrška mogu smanjiti anksioznost i nelagodu kod pacijenata.

Zaključak

F05.8 Ostali delirij je ozbiljno medicinsko stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju kako bi se spriječile komplikacije i poboljšao ishod liječenja. Pravovremena dijagnoza i ciljano liječenje ključni su za stabilizaciju pacijenta. Ako primijetite nagle promjene u mentalnom stanju ili ponašanju, važno je hitno potražiti liječničku pomoć kako bi se osigurao pravilan tretman i skrb.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---