F05.9 Delirij, Neoznačen: Simptomi, Uzroci i Liječenje

F05.9 Delirij, Neoznačen: Simptomi, Uzroci i Liječenje

F05.9 Delirij, neoznačen odnosi se na stanje akutne zbunjenosti i dezorijentacije kod pacijenata, čiji uzrok nije jasno definiran ili specifično označen. Ova vrsta delirija može se pojaviti kod osoba svih dobnih skupina, ali je najčešća kod starijih osoba i predstavlja hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzu procjenu i liječenje.

Simptomi Delirija, Neoznačen

Simptomi delirija mogu biti raznoliki i javljaju se naglo, obično unutar nekoliko sati ili dana. Ključni simptomi uključuju:

• Nagla pojava zbunjenosti – Pacijenti mogu pokazivati iznenadne promjene u sposobnosti razmišljanja, logičkog zaključivanja i donošenja odluka.
• Poteškoće u koncentraciji – Osobe s delirijem ne mogu zadržati pažnju i često se lako ometaju.
• Dezorijentacija – Pacijenti mogu biti dezorijentirani u vremenu i prostoru, ne znajući gdje se nalaze ili koji je dan.
• Poremećaji percepcije – Halucinacije, iluzije i deluzije često prate delirij, uz vizualne i slušne smetnje.
• Poremećaji spavanja – Nesanica, prekomjerna pospanost ili promjene u ritmu spavanja (inverzija dan-noć) česti su znakovi delirija.
• Nemir i agitacija – Pacijenti mogu postati nemirni, uznemireni i agresivni, ili pokazivati suprotne znakove, poput apatije i povlačenja.
• Emocionalna nestabilnost – Delirij može izazvati brze promjene raspoloženja, uključujući anksioznost, strah, ljutnju ili depresiju.

Uzroci Delirija, Neoznačen

Delirij neoznačen može biti uzrokovan raznim fizičkim i medicinskim čimbenicima, iako uzrok nije uvijek jasan. Mogući uzroci uključuju:

• Infekcije – Infekcije poput upale pluća, sepse ili infekcija mokraćnog sustava česti su uzroci delirija kod starijih osoba.
• Metaboličke i elektrolitske promjene – Neravnoteža u elektrolitima, hipoglikemija ili poremećaji jetre i bubrega mogu uzrokovati delirij.
• Lijekovi – Određeni lijekovi, osobito oni koji djeluju na živčani sustav (npr. sedativi, opioidi), mogu dovesti do delirija, osobito kod starijih osoba.
• Traume ili ozljede glave – Delirij može biti posljedica traume glave, moždanog udara ili neuroloških poremećaja.
• Postoperativni delirij – Kod nekih pacijenata, delirij se javlja nakon operacije, osobito ako je pacijent bio podvrgnut dugoj anesteziji.
• Dehidracija i pothranjenost – Nedostatak tekućine i hranjivih tvari može izazvati delirij, osobito kod starijih osoba ili bolesnika s kroničnim bolestima.
• Psihološki stres ili promjene u okruženju – Promjene u bolničkom okruženju, izolacija ili gubitak poznatih osoba ili stvari mogu doprinijeti razvoju delirija.

Dijagnoza Delirija, Neoznačen

Dijagnoza delirija često zahtijeva temeljit klinički pregled, kako bi se isključili drugi uzroci promjena u mentalnom stanju pacijenta. Koraci u dijagnostici uključuju:

1. Klinički pregled i anamneza – Liječnici analiziraju simptome, medicinsku povijest i trenutno stanje pacijenta kako bi identificirali moguće uzroke.
2. Laboratorijski testovi – Krvne pretrage pomažu otkriti metaboličke ili elektrolitske poremećaje, infekcije i druge medicinske probleme.
3. Neurološka procjena – Testiranje kognitivnih funkcija i svijesti pomaže u razlikovanju delirija od drugih mentalnih poremećaja, poput demencije.
4. Slikovne pretrage – CT ili MRI mogu se koristiti za isključivanje neuroloških stanja poput moždanog udara ili tumora.
5. Pregled lijekova – Važno je procijeniti lijekove koje pacijent koristi, kako bi se otkrili mogući uzroci delirija povezani s terapijom.

Liječenje Delirija, Neoznačen

Liječenje delirija uključuje hitnu medicinsku intervenciju i usmjereno je na otklanjanje uzroka i ublažavanje simptoma. Glavne metode liječenja uključuju:

• Liječenje osnovnog uzroka – Ako je delirij uzrokovan infekcijom, dehidracijom ili lijekovima, liječenje je usmjereno na rješavanje tih stanja. Antibiotici, rehidracija i prilagodba terapije lijekovima često su prvi korak.
• Sigurno okruženje – Pacijenti s delirijem često zahtijevaju mirno i stabilno okruženje s minimalnom stimulacijom, kako bi se smanjila tjeskoba i zbunjenost.
• Lijekovi za kontrolu simptoma – Ako pacijent pokazuje ozbiljne simptome poput halucinacija, agitacije ili nesanice, mogu se koristiti antipsihotici ili sedativi.
• Podrška i nadzor – Pacijentima s delirijem često je potrebna stalna njega i nadzor kako bi se spriječile ozljede ili daljnje komplikacije.

Zaključak

F05.9 Delirij, neoznačen je ozbiljno stanje koje može značajno pogoršati kvalitetu života pacijenta. Brza identifikacija i liječenje osnovnog uzroka ključni su za uspješan oporavak i stabilizaciju pacijenta. Ako primijetite simptome zbunjenosti, dezorijentacije ili nagle promjene u ponašanju kod bliske osobe, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć kako bi se osiguralo pravilno liječenje i smanjio rizik od komplikacija.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---