F06.3 Organski Afektivni Poremećaji: Uzroci, Simptomi i Liječenje Poremećaja Raspoloženja
F06.3 Organski Afektivni Poremećaji: Uzroci, Simptomi i Liječenje Poremećaja Raspoloženja
F06.3 Organski afektivni poremećaji odnose se na promjene u raspoloženju koje su posljedica organskih oštećenja ili disfunkcija mozga. Ovi poremećaji uključuju epizode depresije, manije ili mješovitih stanja, a uzrokovani su fizičkim i neurološkim čimbenicima, a ne isključivo psihijatrijskim uzrocima.Simptomi Organskih Afektivnih Poremećaja
Organski afektivni poremećaji mogu manifestirati kroz različite simptome promjena raspoloženja, uključujući:- Depresija – Osobe mogu osjećati duboku tugu, beznadežnost, umor, gubitak interesa za aktivnosti koje su prethodno bile ugodne, te poteškoće u koncentraciji.
- Manija – Simptomi manije uključuju pretjerano uzbuđenje, euforiju, hiperaktivnost, ubrzan govor, povećanu samopouzdanje, i impulsivno ponašanje.
- Mješovita stanja – Kombinacija simptoma depresije i manije može se pojaviti, što uzrokuje brze promjene raspoloženja i poteškoće u funkcioniranju.
- Poremećaj sna – Problemi sa snom, poput nesanice ili prekomjernog spavanja, mogu biti prisutni, ovisno o vrsti afektivnog poremećaja.
- Promjene u apetitu – Gubitak apetita ili pretjerano jedenje mogu pratiti afektivni poremećaj.
- Poteškoće u funkcioniranju – Problemi s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti, uključujući rad, socijalne odnose i osobnu njegu.
Uzroci Organskih Afektivnih Poremećaja
Organski afektivni poremećaji nastaju kao rezultat fizičkih ili neuroloških promjena u mozgu, koje mogu uključivati:- Neurološke bolesti – Bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove ili Huntingtonove bolesti mogu uzrokovati promjene u raspoloženju zbog oštećenja mozga.
- Mozdane ozljede – Traume glave ili moždani udar mogu oštetiti dijelove mozga koji su odgovorni za regulaciju raspoloženja.
- Metabolički poremećaji – Stanja poput dijabetičke ketoacidoze, zatajenja bubrega ili jetre mogu utjecati na rad mozga i izazvati promjene u raspoloženju.
- Infekcije mozga – Encefalitis ili meningitis mogu uzrokovati upalu i oštećenje mozga, što može dovesti do afektivnih poremećaja.
- Toksini i lijekovi – Određene toksične tvari, kao i lijekovi koji utječu na neurološke funkcije, mogu uzrokovati afektivna stanja.
Dijagnoza Organskih Afektivnih Poremećaja
Dijagnoza organskih afektivnih poremećaja zahtijeva temeljito ispitivanje kako bi se identificirao uzrok i razlikovali simptomi od drugih mentalnih stanja. Proces dijagnosticiranja uključuje:- Anamneza i pregled simptoma – Liječnik procjenjuje povijest bolesti, trenutne simptome i promjene u raspoloženju.
- Neurološki pregled – Slikovne pretrage poput MRI ili CT mozga koriste se za identificiranje strukturnih promjena ili oštećenja u mozgu.
- Laboratorijske pretrage – Krvni testovi i analiza drugih tjelesnih tekućina pomažu u otkrivanju metaboličkih poremećaja, infekcija ili prisutnosti toksičnih tvari.
- Psihijatrijska procjena – Ocjena mentalnog zdravlja pomaže u razumijevanju prirode afektivnih simptoma i njihovog utjecaja na svakodnevno funkcioniranje.
Liječenje Organskih Afektivnih Poremećaja
Liječenje organskih afektivnih poremećaja usmjereno je na kontrolu simptoma i liječenje osnovnog uzroka poremećaja. Ključne metode liječenja uključuju:- Lijekovi – Antidepresivi, stabilizatori raspoloženja ili antipsihotici mogu se koristiti za kontrolu simptoma promjena raspoloženja.
- Liječenje osnovnog uzroka – Ako su afektivni poremećaji rezultat neurološke bolesti, infekcije ili metaboličkog poremećaja, liječenje tih stanja može smanjiti simptome.
- Psihoterapija – Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) ili druge terapije mogu pomoći pacijentima da bolje razumiju svoje simptome i razviju strategije za suočavanje s promjenama raspoloženja.
- Rehabilitacija – Fizioterapija i radna terapija mogu pomoći pacijentima u obnovi funkcionalnosti i poboljšanju kvalitete života.
- Podrška obitelji i skrb – Obiteljska podrška i stručna skrb mogu biti ključni u upravljanju poremećajem i očuvanju funkcionalnosti pacijenta.