Liječenje i Simptomi Katatone Shizofrenije (F20.2)
Liječenje i Simptomi Katatone Shizofrenije (F20.2): Psihijatrijski Pristup Uvod: Katatona shizofrenija, klasificirana kao F20.2 prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD-10), rijedak je, ali ozbiljan podtip shizofrenije. Karakterizira je izraženi poremećaj u motoričkim funkcijama, pri čemu pacijent može doživjeti ekstremne promjene u fizičkoj aktivnosti – od potpune nepokretnosti (katatonija) do nekontroliranih i neorganiziranih pokreta. Pravovremena dijagnoza i liječenje ključni su za poboljšanje kvalitete života pacijenata. Simptomi Katatone Shizofrenije: Katatona shizofrenija uključuje specifične simptome povezane s motoričkim funkcijama, uz standardne simptome shizofrenije poput halucinacija i deluzija. Glavni simptomi uključuju:
  1. Katatoni stupor – Potpuna nepokretnost i smanjena reakcija na vanjske podražaje. Osobe mogu satima ili danima ostati u istom položaju, bez verbalne ili fizičke reakcije.
  2. Katatoni uzbuđaj – S druge strane, osoba može pokazivati nekontrolirane i nasilne motoričke aktivnosti, koje su neorganizirane i besmislene.
  3. Eholalija i ehopraksija – Pacijent može automatski ponavljati riječi (eholalija) ili pokrete (ehopraksija) drugih ljudi.
  4. Negativizam – Osoba odbija suradnju, ignorira upute i može djelovati suprotno od traženoga.
  5. Voskovita savitljivost – Tjelesni udovi mogu biti postavljeni u određeni položaj od strane druge osobe i tako ostati dulje vrijeme.
  6. Mutizam – Potpuni nedostatak verbalne komunikacije unatoč svjesnosti o okolini.
Ovi simptomi mogu znatno varirati u intenzitetu i trajanju, a u teškim slučajevima katatona stanja mogu ugroziti fizičko zdravlje pacijenta, uključujući pothranjenost i dehidraciju. Uzroci: Katatona shizofrenija dijeli iste osnovne uzroke kao i drugi oblici shizofrenije, uključujući genetske i okolišne čimbenike. Neki istraživači vjeruju da poremećaji u neurotransmiterima, poput dopamina i GABA-e, imaju ključnu ulogu u razvoju katatonih simptoma. Stres, trauma i zlouporaba supstanci mogu povećati rizik od pojave ovog poremećaja. Dijagnoza: Dijagnosticiranje katatone shizofrenije zahtijeva detaljnu procjenu od strane psihijatra. Klinička dijagnoza temelji se na:
  • Detaljnoj anamnezi i pregledu simptoma.
  • Isključivanju drugih medicinskih stanja koja mogu uzrokovati katatone simptome, poput neuroloških poremećaja ili metaboličkih problema.
  • Promatranju ponašanja pacijenta i njegove reakcije na stimulaciju.
Liječenje Katatone Shizofrenije: Liječenje katatone shizofrenije usmjereno je na kontrolu simptoma i prevenciju komplikacija. U većini slučajeva, potrebna je kombinacija lijekova, terapija i, u nekim situacijama, hospitalizacija.
  1. Farmakoterapija:

    • Benzodiazepini, poput lorazepama, često su prva linija terapije za liječenje katatone shizofrenije. Ovi lijekovi djeluju brzo, smirujući katatone simptome.
    • Antipsihotici, poput risperidona ili olanzapina, koriste se za liječenje osnovnih simptoma shizofrenije, uključujući halucinacije i deluzije. Međutim, kod katatone shizofrenije, primjena antipsihotika zahtijeva pažljivo praćenje, jer u nekim slučajevima mogu pogoršati katatone simptome.
    • ECT (Elektrokonvulzivna terapija) – Kada su simptomi otporni na lijekove, ECT može biti izuzetno učinkovita metoda u liječenju katatonije, posebno u slučajevima akutne katatonije.
  2. Psihoterapija:

    • Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) može biti korisna za pacijente koji su stabilizirani lijekovima. Cilj je pomoći pacijentima da prepoznaju i promijene negativne misaone obrasce te se bolje nose sa stresnim situacijama.
    • Podrška obitelji – Edukacija obitelji o poremećaju i podrška pacijentu mogu značajno pridonijeti oporavku i poboljšanju kvalitete života.
  3. Hospitalizacija:

    • U težim slučajevima katatonije, kada pacijent ne može samostalno funkcionirati ili postoji rizik po njegovo zdravlje, može biti potrebna privremena hospitalizacija radi stabilizacije stanja i prevencije fizičkih komplikacija.
Dugoročna Prognoza: Prognoza katatone shizofrenije ovisi o pravovremenosti i učinkovitosti liječenja. Kod većine pacijenata, katatoni simptomi mogu se uspješno liječiti lijekovima ili elektrokonvulzivnom terapijom. Dugoročno praćenje i redovite kontrole kod psihijatra ključni su za sprječavanje recidiva. Prevencija: Iako se katatona shizofrenija ne može u potpunosti spriječiti, rano prepoznavanje simptoma i hitno medicinsko djelovanje mogu spriječiti pogoršanje stanja. Redovito uzimanje lijekova i praćenje od strane stručnjaka smanjuje rizik od ponovne pojave simptoma. Zaključak: Katatona shizofrenija je rijedak, ali ozbiljan oblik shizofrenije koji zahtijeva pravovremeno i ciljno usmjereno liječenje. Uz adekvatnu terapiju i podršku, mnogi pacijenti mogu postići stabilizaciju i značajno poboljšati kvalitetu života. Stručna psihijatrijska skrb ključna je za učinkovito upravljanje ovim poremećajem i sprječavanje komplikacija.  

Dalibor Katić


Naslovnica


   

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Exit mobile version