F44.0 Disocijativna Amnezija
F44.0 Disocijativna Amnezija: Uzroci, Simptomi i Liječenje

F44.0 Disocijativna Amnezija: Kako Prepoznati i Liječiti

Disocijativna amnezija (F44.0) je oblik psihijatrijskog poremećaja koji se javlja kao odgovor na traumatske događaje ili intenzivni emocionalni stres. Osobe s disocijativnom amnezijom gube sjećanja na važne osobne informacije, najčešće one povezane s traumom, bez prisutnosti fizičkog oštećenja mozga. Ova vrsta amnezije povezana je s psihološkim mehanizmom disocijacije, gdje se um "odvaja" od bolnog iskustva kako bi zaštitio osobu od emocionalne boli.

Što je Disocijativna Amnezija?

Disocijativna amnezija karakterizira nesposobnost prisjećanja važnih informacija, posebno onih vezanih uz traumatske ili stresne događaje. Za razliku od drugih oblika amnezije, ovdje nema fizičkih oštećenja mozga koja bi uzrokovala gubitak pamćenja. Umjesto toga, psihološki faktori igraju ključnu ulogu. Disocijativna amnezija često je povezana s teškim traumama kao što su zlostavljanje, nesreće, rat ili prirodne katastrofe.

Simptomi Disocijativne Amnezije

Simptomi disocijativne amnezije mogu varirati od blage do ozbiljne, a najčešći simptomi uključuju:
  • Gubitak sjećanja: Osobe gube sjećanja na važne osobne informacije, često vezane uz traumatske događaje.
  • Nemogućnost prisjećanja specifičnih događaja: Pogođeni često ne mogu prisjetiti se događaja koji su uzrokovali emocionalnu bol.
  • Zbunjenost oko identiteta: U težim slučajevima može doći do osjećaja dezorijentiranosti ili čak potpunog gubitka identiteta.
  • Disocijativna fuga: U nekim slučajevima, disocijativna amnezija može biti praćena spontanim putovanjima bez svijesti o vlastitom identitetu.

Uzroci Disocijativne Amnezije

Disocijativna amnezija najčešće se javlja kao odgovor na traumatske događaje, ali i dugotrajni emocionalni stres može dovesti do ovog poremećaja. Mehanizam disocijacije omogućuje osobi da se privremeno "odvoji" od traumatskih sjećanja kako bi izbjegla emocionalnu bol. Uzroci uključuju:
  • Traumatska iskustva: Fizičko ili emocionalno zlostavljanje, ratne traume, prirodne katastrofe ili nesreće.
  • Dugotrajni stres: Kronični stres na poslu, u obiteljskim odnosima ili zbog financijskih problema može potaknuti disocijaciju.
  • Osobne predispozicije: Neke osobe mogu biti podložnije disocijativnim poremećajima zbog genetike ili ranijih iskustava.

Dijagnoza Disocijativne Amnezije

Dijagnoza disocijativne amnezije temelji se na kliničkom intervjuu i detaljnoj procjeni psihijatra. Prvi korak u dijagnostičkom procesu uključuje isključivanje fizičkih uzroka amnezije, poput ozljeda mozga ili neuroloških poremećaja. Psihijatar će potom procijeniti povezanost između gubitka pamćenja i psiholoških faktora, osobito trauma i stresa. Dijagnostički kriteriji prema ICD-10 klasifikaciji uključuju:
  • Gubitak sjećanja vezan za osobne događaje, posebno one traumatske prirode.
  • Izostanak fizičkih uzroka amnezije, poput ozljeda glave.
  • Povezanost amnezije s emocionalnim ili psihološkim stresom.

Liječenje Disocijativne Amnezije

Liječenje disocijativne amnezije obično se fokusira na vraćanje sjećanja i obradu traumatskih iskustava. Ključne metode uključuju psihoterapiju, farmakoterapiju i tehnike suočavanja sa stresom.

1. Psihoterapija

Psihoterapija je glavni oblik liječenja disocijativne amnezije. Cilj terapije je pomoći pacijentu da se prisjeti izgubljenih sjećanja i obradi emocionalne traume. Najčešće korištene metode su:
  • Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): Pomaže pacijentima u prepoznavanju i promjeni destruktivnih obrazaca mišljenja i ponašanja povezanih s traumom.
  • Traumatska terapija: Fokusira se na sigurno suočavanje s traumatskim sjećanjima kroz terapijske tehnike poput EMDR-a (desenzibilizacija i reprocesiranje pokreta očiju).
  • Hipnoza: U nekim slučajevima koristi se hipnoza kako bi se pristupilo potisnutim sjećanjima i olakšalo njihovo vraćanje.

2. Farmakoterapija

Lijekovi se ne koriste izravno za liječenje disocijativne amnezije, ali mogu pomoći u ublažavanju simptoma anksioznosti ili depresije koji prate ovaj poremećaj. Antidepresivi i anksiolitici često su dio kombiniranog pristupa liječenju.

3. Tehnike Suočavanja sa Stresom

Osobe s disocijativnom amnezijom mogu se koristiti različitim tehnikama suočavanja kako bi smanjile stres i spriječile daljnju disocijaciju. To uključuje:
  • Mindfulness i meditacija: Ove tehnike pomažu u smanjenju stresa i povećavaju svijest o sadašnjem trenutku.
  • Tjelesna aktivnost: Redovita vježba pomaže u oslobađanju nakupljenog stresa i poboljšava opće psihičko stanje.
  • Podrška iz okoline: Obitelj i prijatelji mogu igrati ključnu ulogu u pružanju emocionalne podrške i stabilnosti.

Prevencija Disocijativne Amnezije

Prevencija disocijativne amnezije uključuje rano prepoznavanje i liječenje emocionalnih trauma te učenje tehnika suočavanja sa stresom. Traženje stručne pomoći odmah nakon traumatskog događaja može smanjiti rizik od razvoja disocijativne amnezije.

Zaključak

F44.0 disocijativna amnezija je ozbiljan poremećaj povezan s traumatskim iskustvima i emocionalnim stresom. Pravovremena dijagnoza i liječenje ključni su za oporavak. Ako vi ili netko vama blizak pokazuje znakove disocijativne amnezije, važno je potražiti stručnu pomoć kako bi se spriječilo pogoršanje simptoma i omogućio oporavak.    

Dalibor Katić


Naslovnica


   

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Exit mobile version