F44.1 Disocijativna Fuga: Uzroci, Simptomi i Liječenje
F44.1 Disocijativna Fuga: Što Je i Kako Se Liječi
Disocijativna fuga (F44.1) je rijedak, ali ozbiljan poremećaj unutar spektra disocijativnih poremećaja, koji karakterizira iznenadni, neočekivani bijeg iz vlastitog okruženja ili života, praćen gubitkom identiteta i sjećanja na prošlost. Ovaj poremećaj se često javlja kao reakcija na intenzivan stres ili traumu. Osobe koje pate od disocijativne fuge mogu se odjednom preseliti u drugo mjesto, usvojiti novi identitet, a da nisu svjesne prethodnog života.Što je Disocijativna Fuga?
Disocijativna fuga je psihološki poremećaj koji uzrokuje gubitak pamćenja u vezi s osobnim identitetom, često praćen neočekivanim putovanjem ili odlaskom iz mjesta prebivališta. Osobe u stanju fuge ne prepoznaju svoju prošlost, a mogu i usvojiti novi identitet. Ovo stanje obično traje od nekoliko sati do nekoliko mjeseci, a kada se osoba „probudi“ iz fuge, često ne može prisjetiti perioda koji je provela u tom stanju.Simptomi Disocijativne Fuge
Simptomi disocijativne fuge mogu uključivati:- Naglo putovanje: Osoba napušta svoje uobičajeno okruženje bez jasnog razloga, često odlazi u drugo mjesto.
- Gubitak osobnog identiteta: Osoba ne prepoznaje sebe, ne sjeća se svog imena, posla ili osobnih odnosa.
- Usvajanje novog identiteta: U nekim slučajevima osoba može preuzeti novi identitet, započeti novi život bez svijesti o prethodnom.
- Zbunjenost ili dezorijentacija: Osoba može djelovati zbunjeno kada se susretne s poznatim ljudima ili okolinom.
- Iznenadno vraćanje u normalno stanje: Kada fuga završi, osoba često nema sjećanje na period fuge i zbunjena je zbog svog trenutnog okruženja.
Uzroci Disocijativne Fuge
Disocijativna fuga najčešće je izazvana ekstremnim emocionalnim stresom ili traumom. Neki od glavnih uzroka uključuju:- Traumatski događaji: Fizičko, emocionalno ili seksualno zlostavljanje, gubitak voljene osobe, prirodne katastrofe ili nesreće.
- Ratna iskustva ili nasilje: Osobe koje su preživjele rat ili nasilne događaje imaju veći rizik od razvoja disocijativne fuge.
- Ozbiljni problemi u obiteljskim ili društvenim odnosima: Dugotrajni stresni odnosi ili intenzivni konflikti mogu potaknuti disocijaciju.
Dijagnoza Disocijativne Fuge
Dijagnoza disocijativne fuge temelji se na detaljnom kliničkom pregledu i ispitivanju pacijentove povijesti. Psihijatar će isključiti neurološke i druge fizičke uzroke gubitka pamćenja te procijeniti prisutnost stresa ili traume u životu pacijenta. Ključno je razlikovati disocijativnu fugu od drugih stanja poput amnezije uzrokovane ozljedom mozga ili zloupotrebom supstanci. Prema ICD-10 klasifikaciji, dijagnoza disocijativne fuge uključuje:- Gubitak osobnog identiteta i prisjećanja osobne prošlosti.
- Neočekivano putovanje, obično na velike udaljenosti, s promjenom identiteta.
- Izostanak fizičkih uzroka amnezije.
Liječenje Disocijativne Fuge
Liječenje disocijativne fuge uključuje psihoterapiju i podršku kako bi se osoba suočila s traumatskim iskustvima i povratila stabilan identitet.1. Psihoterapija
Psihoterapija je temelj liječenja disocijativne fuge. Kroz terapiju pacijenti se suočavaju s potisnutim traumatskim iskustvima koja su izazvala disocijaciju. Neki od najučinkovitijih oblika terapije uključuju:- Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): Pomaže u prepoznavanju i promjeni negativnih obrazaca mišljenja i ponašanja povezanih s traumom.
- Psihodinamička terapija: Ova vrsta terapije usmjerena je na istraživanje potisnutih emocionalnih sukoba iz prošlosti kako bi se pomoglo u oporavku identiteta.
- Traumatska terapija: Fokusira se na obradu traumatskih sjećanja i ponovnu integraciju tih iskustava u svijest pacijenta.