Ostali Poremećaji Hranjenja (F50.8): Prepoznavanje, Uzroci i Liječenje Što su Ostali Poremećaji Hranjenja (F50.8)? Poremećaji hranjenja koji ne spadaju u klasične kategorije poput anoreksije ili bulimije svrstavaju se pod F50.8 kao "ostali poremećaji hranjenja". To uključuje različite abnormalnosti u prehrambenim navikama i ponašanjima koja nisu obuhvaćena specifičnim dijagnozama, ali imaju značajan negativan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje. Ovi poremećaji mogu uključivati prejedanje, neodređeni poremećaji prehrane, ili ponašanja koja narušavaju sposobnost pojedinca da održava zdravu tjelesnu težinu. Uzroci Ostalih Poremećaja Hranjenja Kao i kod drugih poremećaja hranjenja, ovi poremećaji često imaju složene uzroke, uključujući kombinaciju genetskih, psiholoških i društvenih faktora:

• Psihološki stres: Niska razina samopouzdanja, anksioznost, depresija i problemi s emocionalnom regulacijom mogu dovesti do poremećaja hranjenja.
• Utjecaj društvenih normi: Pritisak za postizanjem određenih tjelesnih standarda može uzrokovati nezdrave prehrambene navike i poremećaje.
• Trauma ili emocionalne teškoće: Osobe koje su doživjele traumu, zlostavljanje ili teške emocionalne situacije ponekad koriste hranu kao mehanizam suočavanja.

Simptomi Ostalih Poremećaja Hranjenja Simptomi se mogu razlikovati ovisno o specifičnom poremećaju, ali uključuju:

• Nepravilne prehrambene navike: Učestalo prejedanje, izbjegavanje hrane ili neadekvatna konzumacija obroka.
• Opsesija hranom ili tijelom: Prekomjerna zabrinutost za tjelesnu težinu, oblik tijela ili unos kalorija.
• Emocionalna regulacija kroz hranu: Korištenje hrane kao načina kontrole emocija, što može uključivati prejedanje tijekom stresa ili gladi.
• Fizičke posljedice: Promjene tjelesne težine, probavni problemi, umor, ili problemi sa zdravljem kože i kose.

Vrste Ostalih Poremećaja Hranjenja Pod F50.8 mogu se uključiti različiti poremećaji koji ne odgovaraju točnoj dijagnozi anoreksije, bulimije ili prejedanja. Neki primjeri su:

• Poremećaji prejedanja bez kompenzatornih mjera: Osobe koje jedu velike količine hrane, ali ne pokušavaju povraćanjem ili dijetama nadoknaditi unos hrane.
• Neodređeni poremećaji hranjenja: Poremećaji koji ne zadovoljavaju sve kriterije za specifične dijagnoze poput anoreksije ili bulimije, ali su jasno prisutni.

Dijagnoza Ostalih Poremećaja Hranjenja Dijagnosticiranje poremećaja hranjenja može biti izazovno jer simptomi mogu biti suptilni i promjenjivi. Proces obično uključuje detaljan razgovor s pacijentom o njegovim prehrambenim navikama, emocionalnom stanju i tjelesnom zdravlju. Uključuje i medicinske preglede kako bi se isključili fizički uzroci problema s hranom.

Liječenje Ostalih Poremećaja Hranjenja Liječenje ovih poremećaja zahtijeva holistički pristup koji uključuje emocionalnu, psihološku i fizičku skrb:

1. Psihoterapija:

   • Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) može pomoći u promjeni destruktivnih obrazaca razmišljanja i ponašanja vezanih uz hranu i tijelo.
   • Psihodinamska terapija pomaže otkriti emocionalne uzroke koji vode poremećaju.

2. Nutricionistička podrška:

   • Rad s nutricionistom kako bi se uspostavile zdrave prehrambene navike i izbjegla neadekvatna ponašanja prema hrani.

3. Farmakološka terapija:

   • Lijekovi mogu biti potrebni za liječenje depresije, anksioznosti ili drugih psiholoških problema koji mogu biti prisutni uz poremećaj hranjenja.

4. Podrška obitelji i zajednice:

   • Obitelj i prijatelji često igraju ključnu ulogu u podršci oporavka, pružajući emocionalnu podršku i pomaganje osobi da izgradi zdrave odnose s hranom.

Posljedice Neliječenih Poremećaja Hranjenja Ako se ne liječe, poremećaji hranjenja mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje, uključujući:

• Fizičke posljedice: Kronični problemi s težinom, slab imunološki sustav, problemi s probavnim sustavom i nedostatak esencijalnih hranjivih tvari.
• Psihološke posljedice: Depresija, anksioznost, izolacija i pogoršanje kvalitete života.
• Dugoročne komplikacije: Nezdrav odnos prema hrani i tijelu može utjecati na cijeli život pojedinca, posebno ako se ne tretira na vrijeme.

Zaključak Ostali poremećaji hranjenja (F50.8) zahtijevaju individualizirani pristup liječenju s ciljem vraćanja ravnoteže u prehrambene navike i emocionalno stanje pojedinca. Važno je potražiti stručnu pomoć što ranije kako bi se spriječile teže zdravstvene komplikacije i pomoglo osobi da razvije zdrav odnos prema hrani.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---