Trajna promjena ličnosti nakon psihijatrijske bolesti (F62.1): Simptomi, uzroci i liječenje
Trajna promjena ličnosti nakon psihijatrijske bolesti (F62.1): Simptomi, uzroci i psihijatrijski tretmani
Trajna promjena ličnosti nakon psihijatrijske bolesti (F62.1 prema MKB-10) javlja se kod osoba koje su doživjele ozbiljne psihijatrijske poremećaje, poput shizofrenije, bipolarnog poremećaja ili teških depresivnih epizoda. Ova promjena ličnosti karakterizira se dugotrajnim promjenama u emocionalnim reakcijama, ponašanju i socijalnom funkcioniranju, koje ostaju i nakon što je osnovna psihijatrijska bolest izliječena ili je došlo do remisije.
Simptomi trajne promjene ličnosti nakon psihijatrijske bolesti
Osobe koje razviju trajne promjene ličnosti nakon teških psihijatrijskih bolesti mogu pokazivati različite simptome, uključujući:
- Smanjena emocionalna reaktivnost: Osobe često postaju emocionalno otupjele ili manje reagiraju na situacije koje bi ranije izazvale snažne emocionalne reakcije.
- Socijalna izolacija: Često dolazi do povlačenja iz društvenih odnosa i smanjenja interesa za interakcije s prijateljima ili obitelji.
- Promjene u ponašanju: Osobe mogu postati pasivne, demotivirane ili sklone impulsivnom ponašanju koje nije bilo prisutno prije bolesti.
- Pesimizam i negativna percepcija života: Nakon psihijatrijskih epizoda, osobe mogu postati pesimistične, s negativnim stavom prema sebi, budućnosti i svijetu.
- Smanjena sposobnost za rad i svakodnevne aktivnosti: Osobe mogu imati poteškoće s vraćanjem na radno mjesto ili obavljanje svakodnevnih aktivnosti zbog smanjenja energije, motivacije i samopouzdanja.
Uzroci trajne promjene ličnosti nakon psihijatrijske bolesti
Ovaj poremećaj može se pojaviti nakon različitih vrsta psihijatrijskih bolesti. Iako se primarni simptomi bolesti mogu ublažiti ili nestati, emocionalne i psihološke posljedice ostaju. Neki od ključnih uzroka uključuju:
- Shizofrenija: Osobe koje su preživjele epizode shizofrenije često doživljavaju dugoročne promjene u percepciji i ponašanju, čak i nakon liječenja.
- Bipolarni poremećaj: Nakon ozbiljnih maničnih ili depresivnih epizoda, promjene u osobnosti mogu se manifestirati u obliku emocionalne nestabilnosti ili pasivnosti.
- Teška depresija: Dugotrajna depresija može ostaviti trag na emocionalnoj stabilnosti i motivaciji, uzrokujući trajne promjene u ličnosti.
- Psihotične epizode: Nakon što osoba prođe kroz psihotične epizode, može doći do trajnih promjena u načinu na koji percipira stvarnost i odnosi se prema svijetu.
Dijagnoza trajne promjene ličnosti nakon psihijatrijske bolesti
Dijagnoza trajne promjene ličnosti nakon psihijatrijske bolesti postavlja se nakon pažljivog promatranja pacijenta od strane psihijatra. Kliničari analiziraju povijest prethodnih psihijatrijskih bolesti, praćenje simptoma i promjena u ponašanju te isključuju druge moguće uzroke promjene ličnosti, poput neuroloških bolesti ili novih mentalnih poremećaja.
Važno je razlikovati preostale simptome osnovne bolesti od trajnih promjena ličnosti, koje su se razvile kao sekundarni odgovor na teške psihijatrijske epizode.
Liječenje trajne promjene ličnosti nakon psihijatrijske bolesti
Liječenje ovog poremećaja uključuje psihoterapiju i, u nekim slučajevima, farmakoterapiju, ovisno o prirodi i težini simptoma. Cilj liječenja je pomoći pacijentima da ponovno izgrade osjećaj samopouzdanja, obnove socijalne odnose i prevladaju emocionalne teškoće.
1. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
KBT je učinkovita metoda koja pomaže pacijentima prepoznati i promijeniti negativne obrasce mišljenja i ponašanja koji su se razvili nakon psihijatrijske bolesti. Ova terapija omogućuje osobama da razviju strategije suočavanja s preostalim emocionalnim izazovima i poboljšaju svoje svakodnevno funkcioniranje.
2. Psihodinamička terapija
Psihodinamička terapija usmjerava se na razumijevanje dubljih emocionalnih konflikata koji mogu proizaći iz iskustva s psihijatrijskom bolešću. Terapeut pomaže pacijentima istražiti nesvjesne procese koji oblikuju njihovu percepciju sebe i drugih, te se suočiti s traumama uzrokovanim bolešću.
3. Socijalna rehabilitacija
Socijalna rehabilitacija uključuje rad s terapeutima i savjetnicima kako bi se pacijenti ponovno integrirali u društvo. Cilj je pomoći pacijentima da obnove socijalne vještine, uspostave nove odnose i vrate se na posao ili obrazovanje.
4. Farmakoterapija
U nekim slučajevima, upotreba lijekova može biti potrebna za kontrolu preostalih simptoma depresije, anksioznosti ili drugih emocionalnih poteškoća. Antidepresivi, stabilizatori raspoloženja ili antipsihotici mogu pomoći u regulaciji raspoloženja i stabilizaciji emocionalnih reakcija.
Zaključak
Trajna promjena ličnosti nakon psihijatrijske bolesti (F62.1) predstavlja ozbiljan izazov za pacijente i njihove obitelji. Iako osnovna psihijatrijska bolest može biti pod kontrolom, emocionalne i psihološke posljedice ostaju prisutne. Pravovremena dijagnoza i kombinacija terapijskih intervencija ključne su za oporavak i ponovno uspostavljanje kvalitete života.
Ako vi ili netko koga poznajete doživljava dugoročne promjene u ličnosti nakon teške psihijatrijske bolesti, važno je potražiti stručnu psihijatrijsku pomoć. Psihoterapija i podrška mogu značajno poboljšati stanje i pomoći osobi da ponovno izgradi život nakon teških mentalnih izazova.
Naslovnica
