Trajne promjene ličnosti (F62): Uzroci, simptomi i učinkoviti psihijatrijski tretmani
Trajne promjene ličnosti koje se ne mogu pripisati oštećenju ili bolesti mozga (F62): Simptomi, uzroci i liječenje u psihijatriji
Trajne promjene ličnosti (F62 prema MKB-10) odnose se na poremećaje ličnosti koji nastaju nakon dugotrajnih ili intenzivnih stresnih ili traumatskih događaja, ali se ne mogu pripisati oštećenju ili bolesti mozga. Ovi poremećaji dovode do značajnih promjena u obrascima ponašanja i emocionalnim reakcijama osobe, što ometa svakodnevni život i odnose. Važno je prepoznati simptome i pristupiti odgovarajućem liječenju kako bi se poboljšala kvaliteta života pacijenta.
Simptomi trajnih promjena ličnosti
Osobe s trajnim promjenama ličnosti pokazuju značajne promjene u ponašanju, emocionalnim reakcijama i načinu na koji percipiraju sebe i svijet oko sebe. Neki od glavnih simptoma uključuju:
- Trajna emocionalna nestabilnost: Osobe mogu postati preosjetljive na stres, sklone dugotrajnim periodima anksioznosti ili depresije, uz teškoće u emocionalnoj regulaciji.
- Povlačenje iz društvenih odnosa: Osobe često gube interes za održavanje međuljudskih odnosa, povlače se iz socijalnih aktivnosti i postaju izolirane.
- Promjena vrijednosti i ciljeva: Nakon traumatskog iskustva, dolazi do promjene u životnim vrijednostima i ciljevima, što može dovesti do gubitka motivacije ili smisla u svakodnevnim aktivnostima.
- Pesimističan pogled na život: Osobe mogu postati pesimistične, razviti nisko samopouzdanje i gubitak nade, uz negativne misli o budućnosti.
- Kronična napetost i iritabilnost: Osobe s ovim poremećajem često su napete, lako postaju frustrirane ili razdražljive, što može narušiti odnose s bližnjima.
Uzroci trajnih promjena ličnosti
Trajne promjene ličnosti (F62) obično su posljedica ozbiljnih i dugotrajnih stresnih događaja ili trauma, no ne mogu se povezati s fizičkim oštećenjem mozga. Mogući uzroci uključuju:
- Dugotrajna trauma: Osobe koje su doživjele dugotrajne traume, poput ratnih iskustava, nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja, mogu razviti trajne promjene u svojoj ličnosti.
- Teški stresni događaji: Katastrofalni događaji, poput gubitka voljene osobe, teških nesreća ili prirodnih katastrofa, mogu utjecati na promjenu ličnosti.
- Neadekvatna socijalna podrška: Nedostatak emocionalne podrške nakon traumatskog događaja može pogoršati simptome i otežati oporavak.
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP): Iako PTSP nije isto što i trajna promjena ličnosti, može prethoditi ovakvim promjenama, posebno ako se ne liječi.
Dijagnoza trajnih promjena ličnosti
Dijagnoza trajnih promjena ličnosti zahtijeva pažljivu procjenu od strane psihijatra ili kliničkog psihologa. Stručnjaci će analizirati povijest traumatskih događaja, procijeniti emocionalna stanja pacijenta te provesti razgovore o obrascima ponašanja i međuljudskim odnosima.
Dijagnostički proces uključuje isključivanje drugih mentalnih poremećaja, poput PTSP-a ili depresije, kao i poremećaja koji bi mogli biti povezani s oštećenjem mozga ili neurološkim bolestima. Ključno je utvrditi jesu li simptomi rezultat psiholoških trauma, a ne organskih promjena u mozgu.
Liječenje trajnih promjena ličnosti
Liječenje trajnih promjena ličnosti temelji se na psihoterapiji, uz mogućnost primjene lijekova za ublažavanje pridruženih simptoma anksioznosti ili depresije. Terapijski ciljevi uključuju smanjenje emocionalnih teškoća, poboljšanje socijalnih vještina i obnavljanje osjećaja samopouzdanja i sigurnosti.
1. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
KBT je učinkovit tretman za trajne promjene ličnosti jer pomaže pacijentima da prepoznaju negativne obrasce mišljenja i ponašanja te ih zamijene zdravijim. Terapeut pomaže pacijentima da razviju nove strategije suočavanja s traumama i stresom, što može smanjiti emocionalne poteškoće i poboljšati kvalitetu života.
2. Psihodinamička terapija
Psihodinamička terapija omogućuje pacijentima da istraže dublje emocionalne konflikte i nesvjesne procese koji mogu utjecati na njihovu promjenu ličnosti. Ova terapija je korisna za obradu prošlih trauma i razvoj boljeg uvida u vlastite emocije.
3. Terapija usmjerena na traumu
Terapija usmjerena na traumu uključuje tehnike poput
EMDR (desenzibilizacija i reprocesiranje pokretima očiju) ili
somatske terapije, koje pomažu pacijentima da procesuiraju traumatske uspomene na sigurniji način i integriraju ih u svoj svakodnevni život bez emocionalne preopterećenosti.
4. Farmakoterapija
U nekim slučajevima, lijekovi kao što su antidepresivi ili anksiolitici mogu biti korisni u liječenju simptoma poput kronične anksioznosti, depresije ili razdražljivosti. Lijekovi mogu pomoći u stabilizaciji raspoloženja i omogućiti pacijentima da se bolje nose s emocionalnim izazovima tijekom psihoterapije.
Zaključak
Trajne promjene ličnosti koje se ne mogu pripisati oštećenju ili bolesti mozga (F62) mogu značajno utjecati na kvalitetu života osobe, narušiti njezine odnose i svakodnevno funkcioniranje. Međutim, pravovremena dijagnoza i terapija mogu pomoći u upravljanju simptomima i postupnom vraćanju emocionalne stabilnosti.
Ako vi ili netko koga poznajete pokazuje znakove trajnih promjena ličnosti, važno je potražiti stručnu psihijatrijsku pomoć. Kombinacija psihoterapije i podrške može značajno olakšati proces oporavka i omogućiti osobi da ponovno izgradi život nakon traume.
Naslovnica
