Blaga Duševna Zaostalost (F70): Simptomi, Dijagnoza i Liječenje u Psihijatriji

Uvod

Blaga duševna zaostalost, označena kao F70 prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD-10), predstavlja stanje u kojem osoba ima intelektualne sposobnosti ispod prosjeka, ali uz odgovarajuću podršku, može voditi relativno samostalan život. Ova dijagnoza karakterizira kvocijent inteligencije (IQ) između 50 i 69 te poteškoće u prilagodbi svakodnevnim zahtjevima. U ovom članku saznat ćete kako prepoznati simptome blage duševne zaostalosti, dijagnostičke metode, kao i najbolje psihijatrijske pristupe za podršku osobama s ovim poremećajem.

Što je F70 Blaga Duševna Zaostalost?

Blaga duševna zaostalost spada u kategoriju intelektualnih teškoća koje ograničavaju sposobnost učenja, rješavanja problema i donošenja odluka. Iako osobe s F70 imaju kognitivne poteškoće, često mogu naučiti osnovne vještine poput čitanja, pisanja i jednostavne matematike. Simptomi blage duševne zaostalosti uključuju:

• Niži kvocijent inteligencije (IQ): Raspon IQ-a je između 50 i 69.
• Ograničene socijalne vještine: Osobe često imaju poteškoća s razumijevanjem složenih društvenih situacija i prilagodbe normama ponašanja.
• Poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju: Izazovi u obavljanju složenih zadataka, poput rukovanja novcem, planiranja ili donošenja važnih odluka.
• Usporeno učenje: Osobama treba više vremena da usvoje nove informacije i vještine.

Iako osobe s blagom duševnom zaostalosti imaju intelektualne teškoće, one mogu uz odgovarajuću podršku živjeti samostalno ili uz minimalnu pomoć.

Dijagnostika F70 Blage Duševne Zaostalosti

Dijagnoza blage duševne zaostalosti postavlja se na temelju nekoliko kriterija:

1. Kvocijent inteligencije (IQ): Testiranje inteligencije je ključni alat za procjenu kognitivnih sposobnosti. Osobe s F70 obično imaju IQ između 50 i 69.
2. Procjena adaptivnog funkcioniranja: To uključuje procjenu sposobnosti osobe da se nosi s svakodnevnim životnim situacijama. Uzimaju se u obzir vještine kao što su socijalna interakcija, praktične vještine i sposobnost samostalnog donošenja odluka.
3. Razvojna povijest: Psihijatar može zatražiti informacije o razvoju djeteta, posebno u ranim godinama, kako bi procijenio eventualna kašnjenja u učenju ili prilagodbi.
4. Procjena socijalnog okruženja: Socijalni faktori, poput podrške iz obitelji i zajednice, također igraju važnu ulogu u dijagnozi i liječenju.

Psihijatrijski Pristupi Liječenju F70 Blage Duševne Zaostalosti

Liječenje blage duševne zaostalosti nije usmjereno na "izlječenje", već na pružanje podrške koja omogućava bolju kvalitetu života. Psihijatrijska i psihološka pomoć može značajno poboljšati svakodnevno funkcioniranje osobe.

1. Edukacijski i Razvojni Programi

• Individualizirani obrazovni programi (IEP): Ovi programi omogućuju prilagođeni pristup učenju, ovisno o potrebama i mogućnostima osobe.
• Specijalizirani edukatori: Stručnjaci koji rade s djecom i odraslima s intelektualnim teškoćama pomažu im u razvijanju osnovnih akademskih i životnih vještina.
• Tehničke vještine i treninzi: Učenje praktičnih vještina koje mogu pomoći osobi da postigne neovisnost u svakodnevnom životu.

2. Psihoterapija

Iako kognitivne poteškoće često otežavaju uobičajene oblike psihoterapije, određene tehnike mogu biti korisne za osobe s blagom duševnom zaostalosti:

• Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): KBT može pomoći osobama da bolje razumiju i upravljaju emocijama, kao i da razviju socijalne vještine.
• Terapija usmjerena na prilagodbu: Fokusirana je na učenje strategija za prevladavanje svakodnevnih izazova, poput socijalnih situacija ili rješavanja problema.

3. Podrška Obitelji i Zajednice

• Obiteljska terapija: Uključivanje obitelji u terapiju pomaže u stvaranju podržavajućeg okruženja kod kuće.
• Socijalne službe: Zajednički rad sa socijalnim radnicima može omogućiti dodatnu podršku u obliku stanovanja, obrazovanja i zapošljavanja.
• Grupna terapija i radionice: Sudjelovanje u grupama za podršku može pomoći osobama da razviju socijalne vještine i steknu emocionalnu podršku.

4. Medikamentozno Liječenje

U nekim slučajevima, osobe s blagom duševnom zaostalosti mogu imati pridružene psihijatrijske probleme, poput anksioznosti ili depresije. Antidepresivi, anksiolitici ili stabilizatori raspoloženja mogu biti propisani za liječenje ovih simptoma.

Zaključak

Blaga duševna zaostalost (F70) zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje edukaciju, terapiju i podršku obitelji. S pravim pristupom, osobe s ovim poremećajem mogu postići visok stupanj neovisnosti i kvalitetan život. Ključna je rana dijagnoza i kontinuirana podrška kako bi se razvile osnovne životne vještine i omogućilo što uspješnije uključivanje u društvo. Ako vi ili vaš bližnji pokazujete znakove blage duševne zaostalosti, potražite stručnu pomoć kako biste dobili prilagođeni plan podrške i terapije.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---