Ostali Bakterijski Meningitisi (G00.8): Simptomi, Dijagnoza i Liječenje
Uvod
Ostali bakterijski meningitisi, klasificirani pod šifrom G00.8 prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, odnose se na skupinu bakterijskih infekcija moždanih ovojnica uzrokovanih različitim vrstama bakterija koje nisu specifično navedene, poput Escherichia coli, Listeria monocytogenes, ili Haemophilus influenzae. Bakterijski meningitis je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju jer može dovesti do teških komplikacija, uključujući trajna neurološka oštećenja i, u nekim slučajevima, smrt.Što su ostali bakterijski meningitisi?
Ova kategorija obuhvaća sve vrste bakterijskih meningitisa koje ne uzrokuju najčešće bakterije kao što su pneumokok, meningokok i stafilokok. Ove infekcije mogu zahvatiti ljude svih dobnih skupina, ali su posebno opasne za novorođenčad, starije osobe, te osobe s oslabljenim imunološkim sustavom.Simptomi ostalih bakterijskih meningitisa
Simptomi bakterijskog meningitisa obično su vrlo slični, bez obzira na vrstu bakterije koja je uzrokuje. Glavni simptomi uključuju:- Visoku temperaturu i groznicu
- Snažnu glavobolju
- Ukočen vrat (osobito poteškoće pri savijanju vrata prema naprijed)
- Mučninu i povraćanje
- Osjetljivost na svjetlost (fotofobija)
- Zbunjenost i promjene u svijesti
Dijagnoza ostalih bakterijskih meningitisa
Dijagnoza bakterijskog meningitisa može se postaviti pomoću sljedećih postupaka:- Lumbalna punkcija – Ova procedura omogućuje uzimanje uzorka cerebrospinalne tekućine (CSF) radi analize prisutnosti bakterija, stanica upale i proteina.
- Kultura cerebrospinalne tekućine i krvi – Mikrobiološkim pregledom CSF-a i krvi može se utvrditi vrsta bakterije odgovorne za infekciju, što je ključno za pravilno liječenje.
- Snimanje mozga – CT ili MRI može se koristiti kako bi se procijenile moguće komplikacije i prati stanje pacijenta tijekom liječenja.
Liječenje ostalih bakterijskih meningitisa
Liječenje bakterijskog meningitisa provodi se u bolničkim uvjetima i uključuje:- Intravenozne antibiotike – Na temelju identificirane vrste bakterije odabiru se odgovarajući antibiotici koji se daju intravenski. Ako vrsta bakterije nije odmah poznata, koriste se antibiotici širokog spektra.
- Potporna terapija – Terapija za održavanje ravnoteže tekućina i elektrolita te za kontrolu vitalnih funkcija od iznimne je važnosti za stabilizaciju pacijenta.
- Kortikosteroidi – U nekim slučajevima, koriste se kortikosteroidi kako bi se smanjila upala moždanih ovojnica i smanjio rizik od komplikacija.
Prevencija ostalih bakterijskih meningitisa
Preventivne mjere uključuju:- Cijepljenje – Postoje cjepiva za prevenciju bakterijskih meningitisa uzrokovanih bakterijama poput Haemophilus influenzae tipa b (Hib), kao i pneumokoknim i meningokoknim cjepivima, što smanjuje ukupni rizik od bakterijskog meningitisa.
- Pravodobno liječenje infekcija – Liječenje bakterijskih infekcija poput upale uha, sinusa i respiratornog sustava može smanjiti rizik od širenja infekcije na moždane ovojnice.
- Higijena i zaštita – Redovito pranje ruku, osobito u sezoni prehlada i gripa, te izbjegavanje kontakta s bolesnim osobama može smanjiti rizik od infekcije.