Paranoidni poremećaj ličnosti (F60.0): Simptomi, uzroci i učinkoviti načini liječenja Paranoidni poremećaj ličnosti (F60.0): Kako prepoznati simptome i koje su mogućnosti liječenja Paranoidni poremećaj ličnosti, poznat i kao F60.0 prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10), spada u skupinu poremećaja ličnosti. Ovaj poremećaj karakterizira nepovjerenje i stalna sumnjičavost prema drugima, čak i kada za to nema realne osnove. Osobe s ovim poremećajem često interpretiraju neutralne ili čak prijateljske radnje kao prijetnje, što može dovesti do značajnih problema u odnosima i svakodnevnom funkcioniranju.

Simptomi paranoidnog poremećaja ličnosti

Osobe s paranoidnim poremećajem ličnosti često pokazuju sljedeće simptome:

1. Stalna sumnjičavost prema drugima, uključujući prijatelje, obitelj i kolege.
2. Tumačenje neutralnih situacija kao prijetećih, često bez ikakvog razloga.
3. Neopravdane sumnje o lojalnosti ili pouzdanosti ljudi u njihovom okruženju.
4. Odbijanje povjeravanja drugima zbog straha da će te informacije biti upotrijebljene protiv njih.
5. Preosjetljivost na kritiku i stalni osjećaj da su napadnuti ili podcijenjeni.
6. Neopraštanje i zadržavanje dugotrajnih zamjerki.
7. Agresivni odgovori na percepciju prijetnji, čak i kada su one minimalne ili nepostojeće.

Uzroci paranoidnog poremećaja ličnosti

Iako točan uzrok paranoidnog poremećaja ličnosti nije poznat, kombinacija genetskih, bioloških i okolinskih faktora igra ključnu ulogu u njegovom razvoju. Neki od potencijalnih uzroka uključuju:

• Genetska predispozicija: Obiteljska povijest poremećaja ličnosti može povećati rizik.
• Traumatski događaji u ranom djetinjstvu, poput zlostavljanja ili zanemarivanja.
• Nepovoljni životni uvjeti koji mogu dodatno utjecati na razvoj paranoidnih obrazaca mišljenja.

Dijagnoza paranoidnog poremećaja ličnosti

Dijagnozu paranoidnog poremećaja ličnosti može postaviti psihijatar ili klinički psiholog na temelju detaljnog pregleda pacijentovog ponašanja i simptoma. Liječnik će razmotriti povijest pacijenta, isključiti druge poremećaje i upotrijebiti standardizirane dijagnostičke kriterije poput MKB-10 ili DSM-5.

Mogućnosti liječenja paranoidnog poremećaja ličnosti

Liječenje paranoidnog poremećaja ličnosti može biti izazovno jer osobe s ovim poremećajem često ne vjeruju ni terapeutima ni liječnicima. Međutim, postoji nekoliko učinkovitih pristupa:

1. Psihoterapija Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) pokazala se korisnom u promjeni negativnih obrazaca mišljenja. Terapeut pomaže pacijentima identificirati iracionalne misli i razviti zdravije obrasce ponašanja. Također, dugotrajna terapija može pomoći u izgradnji povjerenja između terapeuta i pacijenta, što je ključno za uspjeh terapije.
2. Farmakoterapija Iako lijekovi nisu prva linija liječenja, oni mogu biti korisni u kontroli određenih simptoma, poput anksioznosti ili depresije, koji često prate paranoidni poremećaj ličnosti. Antipsihotici, antidepresivi ili anksiolitici mogu se koristiti ovisno o specifičnim potrebama pacijenta.
3. Podrška obitelji Obitelj može igrati ključnu ulogu u poticanju pacijenta da traži pomoć i sudjeluje u terapiji. Edukacija članova obitelji o prirodi poremećaja i o tome kako pružiti podršku može pomoći u smanjenju napetosti i sukoba unutar obiteljskog okruženja.

Zaključak

Paranoidni poremećaj ličnosti može značajno utjecati na kvalitetu života osobe, ali s pravovremenom dijagnozom i adekvatnim liječenjem, moguće je postići značajna poboljšanja. Psihoterapija, u kombinaciji s farmakoterapijom i podrškom obitelji, može pomoći pacijentima da bolje razumiju svoje simptome i razviju zdravije načine interakcije s okolinom.  

Dalibor Katić

---

Naslovnica

---