Benigni rekurentni meningitis (Mollaretov meningitis)
Benigni rekurentni meningitis (Mollaretov meningitis) - Uzroci, Simptomi i Liječenje

Što je benigni rekurentni meningitis (Mollaretov meningitis)?

Benigni rekurentni meningitis, također poznat kao Mollaretov meningitis i označen šifrom G03.2 prema ICD-10 klasifikaciji, rijedak je oblik meningitisa koji se pojavljuje u ponavljajućim epizodama upale moždanih ovojnica (meninga). Iako se simptomi ovog oblika meningitisa mogu ponavljati, oni su često blaži nego kod akutnog bakterijskog meningitisa i ne ostavljaju trajne neurološke posljedice, pa se naziva "benignim." Mollaretov meningitis obično je uzrokovan virusima, posebno herpes simplex virusom (HSV-2).

Uzroci Mollaretovog meningitisa

Glavni uzročnici benignog rekurentnog meningitisa uključuju:
  • Herpes simplex virus tip 2 (HSV-2) - najčešći uzrok Mollaretovog meningitisa, iako može biti uzrokovan i herpes simplex virusom tip 1 (HSV-1).
  • Ostali virusi - manje često, mogu biti uzročnici poput virusa Epstein-Barr ili enterovirusa.
  • Autoimuni faktori - u nekim slučajevima, autoimune reakcije mogu potaknuti rekurentnu upalu meninga.
Iako je HSV-2 najčešći uzročnik, nije uvijek moguće utvrditi točan uzrok svakog slučaja Mollaretovog meningitisa.

Simptomi

Simptomi Mollaretovog meningitisa pojavljuju se u cikličkim epizodama i obično traju od nekoliko dana do tjedan dana, nakon čega dolazi do spontanog povlačenja simptoma. Glavni simptomi uključuju:
  • Iznenadna glavobolja
  • Povišena tjelesna temperatura
  • Ukočenost vrata
  • Fotofobija (osjetljivost na svjetlo)
  • Osjećaj umora i opće slabosti
  • Mučnina i povraćanje
  • Blage promjene u svijesti, kao što su zbunjenost ili smetenost (rjeđe)
Simptomi se obično povuku sami od sebe, no mogu se pojaviti ponovno nakon nekoliko tjedana ili mjeseci, a učestalost i trajanje epizoda variraju od osobe do osobe.

Dijagnostika

Dijagnoza Mollaretovog meningitisa može biti izazovna jer su simptomi slični simptomima drugih oblika meningitisa. Dijagnostičke metode uključuju:
  1. Lumbalna punkcija - analiza cerebrospinalne tekućine (CST) može pokazati prisutnost upalnih stanica poznatih kao Mollaretove stanice, ali one nisu uvijek prisutne.
  2. PCR testovi - za detekciju HSV-2 u cerebrospinalnoj tekućini, što može potvrditi virusnu etiologiju.
  3. Serološke pretrage - kako bi se isključili drugi uzročnici meningitisa, poput bakterijskih ili gljivičnih infekcija.
  4. Neuroimaging (MRI ili CT) - obično normalan, ali može pomoći u isključivanju drugih mogućih uzroka simptoma.

Liječenje

Liječenje Mollaretovog meningitisa najčešće se temelji na antivirusnoj terapiji i simptomatskoj potpori. Glavni pristupi uključuju:
  • Antivirusna terapija - primjena antivirusnih lijekova poput aciklovira ili valaciklovira može smanjiti učestalost i trajanje epizoda, posebno kod osoba kod kojih je potvrđena prisutnost HSV-a.
  • Simptomatska terapija - uključuje lijekove protiv bolova, poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), i sredstva za snižavanje temperature.
  • Preventivna terapija - kod osoba s čestim recidivima, liječnici mogu preporučiti dugotrajnu profilaktičku terapiju antivirusnim lijekovima kako bi se spriječilo ponovno pojavljivanje simptoma.
Važno je napomenuti da antivirusna terapija može smanjiti učestalost epizoda, ali ne nužno i potpuno spriječiti njihovo pojavljivanje.

Prevencija

Prevencija Mollaretovog meningitisa nije uvijek moguća, ali neki koraci mogu pomoći:
  • Kontrola herpes infekcije - kod osoba koje imaju povijest HSV infekcija, pravovremeno liječenje može smanjiti rizik od meningitisa.
  • Izbjegavanje kontakta tijekom aktivne infekcije - kako bi se smanjila mogućnost prijenosa herpes virusa.

Zaključak

Benigni rekurentni meningitis, poznat kao Mollaretov meningitis, rijetko je stanje koje se javlja u obliku ponavljajućih epizoda upale meninga. Iako simptomi mogu biti neugodni i uznemirujući, bolest rijetko uzrokuje trajne komplikacije. Pravodobna dijagnostika i antivirusna terapija mogu ublažiti simptome i smanjiti učestalost epizoda, pomažući pacijentima u održavanju kvalitete života.  

Dalibor Katić


Naslovnica


   

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Exit mobile version