G90.2 Hornerov sindrom
G90.2 Hornerov sindrom: Uzroci, simptomi i mogućnosti liječenja
Hornerov sindrom: Rijetki neurološki poremećaj i njegovo uspješno liječenje Hornerov sindrom (ICD-10 šifra G90.2) neurološki je poremećaj koji nastaje zbog oštećenja simpatičkog živčanog sustava. Ovo stanje karakteriziraju specifični simptomi na jednoj strani lica, uključujući spušteni kapak, suženje zjenice i smanjenje znojenja. Hornerov sindrom može biti posljedica različitih uzroka, stoga je pravodobna dijagnoza ključna za uspješno liječenje. U nastavku donosimo sveobuhvatan pregled ovog poremećaja, uključujući uzroke, simptome, dijagnostičke metode i terapijske mogućnosti.

Što je Hornerov sindrom?

Hornerov sindrom uzrokovan je oštećenjem simpatičkog živčanog puta koji se proteže od mozga do oka. Simpatički živčani sustav kontrolira nesvjesne funkcije tijela, uključujući širenje zjenica i regulaciju znojenja. Oštećenje na bilo kojoj točki ovog puta može uzrokovati simptome povezane s Hornerovim sindromom.

Uzroci Hornerovog sindroma

Hornerov sindrom može biti uzrokovan različitim čimbenicima, ovisno o mjestu oštećenja simpatičkog puta. Glavni uzroci uključuju:
  1. Neurološka stanja
    • Moždani udar.
    • Tumori mozga ili kralježnice.
    • Multipla skleroza.
  2. Traume
    • Oštećenje vrata ili glave.
    • Kirurški zahvati u području vrata ili prsnog koša.
  3. Tumori
    • Tumori pluća (posebno Pancoastov tumor).
    • Tumori u području vrata.
  4. Infekcije i upale
    • Infektivni procesi u području vrata ili glave.
    • Upalne bolesti poput vaskulitisa.
  5. Kongenitalni uzroci
    • Hornerov sindrom prisutan od rođenja može biti posljedica traume tijekom poroda ili urođenih neuroloških anomalija.

Simptomi Hornerovog sindroma

Simptomi se javljaju na jednoj strani lica i uključuju:
  • Ptosis (spušteni kapak) – Oslabljeni mišić podiže kapak.
  • Mioza (suženje zjenice) – Zjenica na zahvaćenoj strani je manja i ne širi se normalno.
  • Anhidroza (smanjeno znojenje) – Smanjena ili potpuno odsutna funkcija znojenja na zahvaćenoj strani.
  • Enoftalmus – Prividno uvučeno oko.
Kod djece simptomi mogu uključivati svjetliju boju šarenice na zahvaćenoj strani.

Dijagnostičke metode

Dijagnoza Hornerovog sindroma zahtijeva detaljnu kliničku procjenu i dodatne testove za identifikaciju uzroka.
  1. Anamneza i fizikalni pregled
    • Analiza simptoma i prethodnih medicinskih stanja.
    • Pregled očiju i kapaka.
  2. Farmakološki testovi
    • Primjena kapi za oči koje stimuliraju simpatički sustav kako bi se potvrdila dijagnoza.
  3. Slikovne metode
    • MRI ili CT mozga i vrata – Za otkrivanje tumora, moždanog udara ili drugih strukturnih oštećenja.
    • RTG prsnog koša – Za isključenje Pancoastovog tumora.
  4. Laboratorijski testovi
    • Za isključivanje infekcija ili autoimunih stanja.

Liječenje Hornerovog sindroma

Liječenje ovisi o uzroku poremećaja. Kada se identificira i liječi osnovni uzrok, simptomi Hornerovog sindroma često se mogu ublažiti.

Liječenje osnovnog uzroka

  • Tumori ili ciste – Kirurško uklanjanje ili liječenje zračenjem/kemoterapijom.
  • Moždani udar – Rehabilitacija, terapija lijekovima i kontrola krvnog tlaka.
  • Traume – Rekonstrukcijski zahvati ili fizikalna terapija.
  • Infekcije – Antibiotici ili antivirusni lijekovi.

Simptomatsko liječenje

  • Ptosis – Kirurški zahvat za podizanje kapka u teškim slučajevima.
  • Očne kapi – Za poboljšanje vida i olakšavanje simptoma mioze.

Podrška i rehabilitacija

  • Fizikalna terapija – Za oporavak funkcije simpatičkog sustava.
  • Psihološka podrška – Kod dugotrajnih stanja s funkcionalnim ograničenjima.

Komplikacije Hornerovog sindroma

Ako se osnovni uzrok ne liječi, mogu se pojaviti komplikacije kao što su:
  • Progresija tumora ili infekcije.
  • Gubitak vida zbog trajnih oštećenja očiju.
  • Dugoročne neurološke posljedice.

Prevencija i upravljanje stanjem

Prevencija Hornerovog sindroma nije uvijek moguća zbog različitih uzroka, ali ranim prepoznavanjem simptoma i pravodobnim liječenjem osnovnog uzroka može se spriječiti daljnje pogoršanje. Preporučuje se:
  • Redoviti pregledi kod neurologa i oftalmologa.
  • Zdrav način života za smanjenje rizika od moždanog udara ili infekcija.
  • Zaštita glave i vrata tijekom sportskih aktivnosti ili rada.

Zaključak

Hornerov sindrom (G90.2) rijedak je neurološki poremećaj koji zahtijeva preciznu dijagnozu i liječenje uzroka. Učinkovito upravljanje stanjem može značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata. Ako primijetite simptome koji ukazuju na Hornerov sindrom, odmah se obratite liječniku za daljnju procjenu.  

Dalibor Katić


Naslovnica


   

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Exit mobile version